Rusija

Dan pobede 2026: Mala istorija velikog trijumfa

Prvu paradu na Crvenom trgu naredio je Josif Staljin 24. juna 1945, a predvodio je maršal Georgij Žukov na belom konju
Dan pobede 2026: Mala istorija velikog trijumfa© Риа Новости/ Алексей Даничев

Rusija 9. maja obeležava Dan pobede nad nacističkom Nemačkom, na datum kada je 1945. Treći Rajh potpisao bezuslovnu kapitulaciju u jednom zamku kraj Berlina. Centralna manifestacija je uvek velika vojna parada u Moskvi, ali se vojne ceremonije organizuju i u drugim ruskim gradovima. 

Zašto baš 9. maja?

Adolf Hitler je počinio samoubistvo u svom bunkeru još 30. aprila a Crvena armija podigla je barjak nad Rajhstagom 1. maja. Hitlerov naslednik, admiral Karl Denic, potpisao je kapitulaciju pred Amerikancima 7. maja u Rejmsu i izdao naređenje da se sve nemačke snage predaju do minuta pred ponoć 8. maja.

Sovjetski lider Josif Staljin obavestio je zapadne saveznike da je to neprihvatljivo za Moskvu. Punu i bezuslovnu kapitulaciju nacističke Nemačke potpisao je feldmaršal Vilhelm Kajtel u Karlshorstu, dvorcu nadomak Berlina, tek uveče 8. maja 1945.

U Moskvi je tada bilo 00.43 časova 9. maja. Veliki otadžbinski rat, koji je Sovjetska Rusija platila sa 26 miliona mrtvih, konačno je bio gotov.

Prva parada pobede

Po Staljinovom naređenju organizovana je parada pobede na Crvenom trgu, 24. juna 1945. Pobedonosne vojnike Crvene armije predvodio je, na belom konju, maršal Georgij Žukov, vojskovođa koji prihvatio nemačku kapitulaciju.

To je bila najveća vojna paradi u Moskvi svih vremena, a u njoj je učestvovalo 40.000 vojnika i 1.850 vojnih vozila. 

Na kraju marša, gardisti Crvene armije su zarobljena nacistička znamenja pobacali u podnožje Lenjinovog mauzoleja ispred Kremlja. Među ratnim plenom bila je i zastava Hitlerove lične garde.

Parada pobede je samo još jednom organizovana 24. juna, i to 2020. godine, kada je proslava 75. godišnjice pobede odgođena zbog pandemije virusa korona.

Državni praznik? Tek posle

Vojna parada 9. maja nije se sasvim uklapala u paradni raspored SSSR, koji je  svakog 1. maja predviđao veliki marš radnika i seljaka na Crvenog trgu, a onda defile Crvene armije svakog 7. novembra, na godišnjicu boljševičke revolucije. 

Deveti maj je postao državni praznik u SSSR tek 1965, kada je Leonid Brežnjev organizovao proslavu 20. godišnjice pobede. Na toj paradi je prvi put Crvenim trgom promarširala Zastava pobede, znamenje divizije koje se zavijorilo nad Rajhstagom.

Sledeća parada pobede održana je tek 1985. U njoj je učestvovala i kolona veterana Drugog svetskog rata, kao i selekcija tenkova i vozila iz tog vremena.

Poslednja parada pobede u Sovjetskom savezu održana je 1990. godine.

Veliki dan u novoj Rusiji

Tradicija proslavljanja pobede nad Trećim Rajhom obnovljena je tek 1995, paradom veterana na Crvenom trgu povodom 50. godišnjice. Kadeti vojnih akademija marširali su tada u spomen-centru Poklonaja gora, nadomak Moskve.

Posle 1995, vojne parade na Crvenom trgu održavaju se svake godine. 

Veterani Drugog svetskog rata poslednji put su marširali 2000. godine, a pet godina kasnije vozili su se u 130 specijalnih automobila. Inače, na paradu 2005. godine su po prvi put pozvani i preživeli veterani Vermahta.

Tenkovi i druga teška tehnika vratili su se na Crveni trg 2008. godine, kada je paradu pobede uživo širom sveta prenosio RT.

Na proslavi 70. godišnjice pobede, Crvenim trgom je promarširala i jedinica garde Vojske Srbije.

Prošlogodišnja parada proslavljala je 80. godišnjicu pobede, sa skoro 12.000 učesnika i velikim brojem vojnih vozila. Moskvom su promarširale i jedinice iz Kine, Belorusije, Azerbejdžana, Kazahstana, Kirgizije, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, ali i Egipta, Laosa, Mongolije, Mjanmara, i Vijetnama. 

Među gostima iz inostranstva su bili kineski predsednik Si Đinping, predsednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva, venecuelanski lider Nikolas Maduro, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i premijer Slovačke Robert Fico, jedini predstavnik iz EU i NATO.

Posebno mesto imali su gosti iz DNR Koreje, saveznici Rusije koji su se istakli u borbama za oslobađanje Kurske oblasti od ukrajinskog upada.

Ovogodišnje slavlje biće nešto skromnije nego prošlogodišnji 80. jubilej, tako da na Crvenom trgu neće biti vojne tehnike, saopštili su iz Kremlja.

Nove tradicije: "Besmrtni puk" i Georgijevska lenta

Jedan od univerzalnih simbola Dana pobede, lenta Sv. Đorđa ili Georgijevska lenta, prvi put se pojavila 2005. godine kao neformalni ukras. 

Prvobitno deo najvišeg vojnog odlikovanja carske Rusije, koje je ukinuto za vreme SSSR, crveno-crna traka je na kraju Drugog svetskog rata postala deo ordena "Za pobedu nad Nemačkom", pa je samim tim bila logičan izbor za simbol Dana pobede.

Na 60. godišnjicu pobede, RIA Novosti i jedno studentsko udruženje podelili su ove trake građanima na ulicama Moskve. Kada su se dve godine kasnije Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev pojavili sa Georgijevskom lentom na reverima, ona je postala i zvanični simbol proslave.

Kako je veterana Velikog otadžbinskog rata svake godine bivalo sve manje, novinari u sibirskom gradu Tomsku su 2012. došli na ideju da ovekoveče uspomenu na njihov podvig. Tako je nastao "Besmrtni puk", u kojem potomci veterana marširaju noseći slike svojih predaka.

Iz Tomska se "Besmrtni puk" proširio Rusijom, a 2014. godine je postao i međunarodni fenomen. Putin se već 2015. pridružio maršu, noseći sliku svog oca.

Protokol pobede

Parada pobede ima i svoj pravilnik, čiji delovi potiču još iz dokumenata Cara Nikolaja II iz 1902. Svoj konačni oblik, dokument je poprimio predsedničkim ukazom 2013.

Po protokolu, svečanosti počinju u 10 sati ujutro po moskovskom vremenu, otkucajem sata na Spaskoj kuli Kremlja. Na Crveni trg onda ulaze Zastava pobede i ruska državna zastava, a iz Kremlja izlazi ministar odbrane da ih dočeka.

Posle smotre Moskovskog garnizona, vojna muzika svira ariju "Slava" Mihaila Glinke, a ministar odbrane raportira predsedniku koji stoji na tribini ispred Kremlja.

Ruski predsednik svoj kratki govor tradicionalno završava čestitkom i pokličem "Ura!", na šta okupljena vojska odgovara sa tri "Ura!"

Svira se himna Ruske Federacije dok 21 top ispaljuje počasne plotune. A potom parada može da počne.

Od 9 sati uživo na televiziji i portalu RT Balkan možete pratiti Paradu pobede – sa prevodom na srpski.

image
Live