Sport

Kako će BiH glasati o rezoluciji o Srebrenici?

Jedino rešenje je da se rezolucija povuče ili, u krajnjoj liniji, da BiH bude suzdržana ili da glasa "protiv", ukazuju sagovornici RT Balkan
Kako će BiH glasati o rezoluciji o Srebrenici?Getty © naruedom

Rezolucija o Srebrenici, koju je protivpravno, u suprotnosti sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom, bez saglasnosti Predsedništva BiH predložio ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija doprinosi razdoru u Bosni i Hercegovini, ali i sve većem jedinstvu Srba, kažu sagovornici RT Balkan.

Jedino legalno i logično rešenje, kažu naši sagovornici, je da se rezolucija povuče, u krajnjoj liniji da BiH bude suzdržana ili da glasa "protiv".

Naime, kako navodi nekadašnji dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci i jedan od učesnika Dejtonskih mirovnih pregovora Vitomir Popović, da bi se donela bilo kakva odluka tog tipa, neophodno je da se o odluci i daljim koracima usaglasi Predsedništvo BiH koje čine predstavnici sva tri konstitutivna naroda.

"Prema Ustavu BiH, koji proističe iz Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma, nijedna odluka ne može da se donese bez saglasnosti Predsedništva BiH, što je ovde prekršeno", navodi Popović, koji objašnjava da jednostrane antidejtonske odluke Sarajeva doprinose razdoru u BiH, koji neminovno vodi u raspad države.

Prema rečima Popovića, koji je bio prvi predsednik Ustavnog suda BiH, Lagumdžijina odluka povlači krivičnu odgovornost i protiv njega je podneta prijava, ali njegov postupak može da napravi trajne posledice.

U Predsedništvu BiH, kao ni u jednoj drugoj bilo zajedničkoj, bilo entitetskoj instituciji, o ovome nije ni raspravljalo, a kamo li donela odluka, kaže za RT Balkan predsednik parlamenta Republike Srpske Nenad Stevandić.

"Bosna i Hercegovina uopšte nije donela stav ni da pokrene pitanje rezolucije. Radi se o zloupotrebi i svako glasanje, sem uzdržanog i protiv, je nezakonito. U BiH nijedan organ, ni Predsedništvo, ni Parlamentarna skupština ni Savet ministara, ni entitetske vlasti i skupštine, nisu donele da se ta rezolucija upućuje, prihvata, a mnogi nisu upoznati ni sa njenim sadržajem", ukazuje Stevandić.

Ovo potvrđuje i zamenik predsedavajuće u Savetu ministara BiH Staša Košarac, koji ističe da bi povlačenje rezolucije bilo najbolje za odnose u regionu jer predstavlja klasičan čin podvale jedne strukture bošnjačke elite u Sarajevu koja je iza leđa i neustavno kreirala rezoluciju i dostavila je na adresu UN.

"O rezoluciji nije bilo priče u BiH, odnosno Predsedništvu BiH, što govori o patološkoj potrebi Bošnjaka da po pravilu rade protiv interesa srpskog naroda, da stvaraju probleme u regionu i pored poruka Srbije i Republike Srpske o potrebi dobih odnosa", rekao je Košarac.

Zloupotreba na više nivoa

Prema rečima predsednika parlamenta Republike Srpske, u pitanju je zloupotreba na više nivoa, sve u cilju potčinjavanja slobodnih naroda.

"To je kompletna zloupotreba na više nivoa, zloupotrebljen je i termina genocid, da bi se NATO savez geopolitički ravnao na mestima gde su zemlje neutralne, prkosne i nesvrstane, kao što je Srbija, ali i BiH preko Republike Srpske. Pošto je NATO došao do Crnog mora, on smatra da duboko u toj teritoriji koju je potčinio i kontroliše ne sme imati neutralne i nezavisne zemlje. I to je osnovni motiv", naglašava Stevandić, dodajući da postoji i drugi motiv:

"Onima koji podržavaju takvu vrstu rezolucije nudi se naplata srpskim 'glavama', imovinom i institucijama, slično kao što Aljbina Kurtija puštaju da bude gori od Hitlera. Hitler je bar pustio Džesija Ovensa da trči, a Kurti brani našim umetnicima da uopšte uđu na teritoriju KiM i igraju pozorišnu predstavu. Tako funkcionišu i oni u Bosni i Hercegovini koji traže ukidanje Republike Srpske, zloupotrebljavajući termin i pojam genocida u svrhu geopolitičkih poravnanja."

Odgovor neće izostati

Prema rečima ministra Košarca, uprkos vrlo jasnim porukama politike mira i stabilnosti, te regionalne saradnje koju promovišu predsednici Srbije Aleksandar Vučić i Republike Srpske Milorad Dodik postoji jedna vrsta političkog poriva i patologije koja će, nažalost, samo zakomplikovati odnose.

"Predsednici Vučić i Dodik učinili su dodatne napore da se rezolucija ne usvoji. To je posao koji je vrlo težak i vidljivo je da mnoge zemlje članice UN uviđaju da je reč o podvali i da ne odgovara činjeničnom stanju", naveo je Košarac.

Košarac je dodao da odlaganje stavljanja predloga rezolucije na dnevni red GS UN pokazuje da politika Vučića i Dodika potpuno korespondira sa međunarodnim pravom i standardima.

Nenad Stevandić ukazuje da su određeni koraci već pokrenuti i u Skupštini Republike Srpske, kao i da se na tome neće stati.

"Republika Srpska je već reagovala i pokrenula sve postupke, SB smo juče uputili pismo i ono je dostavljeno pre sednice. Pored toga, Republika Srpska je zakazala sednicu NSRS za 22. i 23. maj, budući da smo juče obavešteni da će se glasati 22, a danas je došlo do izmene i odlučeno je da bude 23. maj, pa ćemo biti u prilici da preko NSRS i reagujemo odmah", poručuje Stevandić.

Veliki srpski sabor biće održan 8. juna u Beogradu, nakon što se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. maja održi sednica o rezoluciji o Srebrenici.

image