
CIK BiH tvrdi: Nova izborna tehnologija neće zakomplikovati glasanje na izborima

CIK BiH tvrdi da cilj primene izborne tehnologije na Opštim izborima u BiH, 4. oktobra, nije da dodatno zakomplikuje glasanje, već da olakša i ubrza obradu rezultata, smanji mogućnost ljudske greške, poveća transparentnost i unapredi integritet izbornog procesa, prenosi Srna.
Na pitanje Srne da li će najavljeni složeniji način glasanja na oktobarskim izborima produžiti izborni dan, kao i da li su uzete u obzir moguće negativne strane primene ovakvih tehnologija koje bi mogle dovesti u pitanje regularnost izbornog procesa, tim pre što je više zemalja odustalo od njihove primene, iz CIK-a su naveli da su mogući rizici i izazovi razmatrani tokom pripreme za uvođenje novog sistema.
"Konačna primena zasniva se na rezultatima sprovedenih pilot-projekata, analizi uočenih izazova i merama kojima te izazove treba prevenirati i otkloniti", navodi se u odgovoru CIK-a koji potpisuje stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.

Iz CIK-a BiH ukazuju da su pre uvođenja izbornih tehnologija u izborni proces sproveli četiri pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine. Nakon toga usvojili su Završni izveštaj o sprovedenim pilot-projektima i Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH, koji su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Kada je reč o mogućim rizicima primene izbornih tehnologija, CIK BiH ih nije zanemario. Naprotiv, identifikovanje tehničkih i drugih izazova bilo je jedan od osnovnih ciljeva pilot-projekata i Studije izvodljivosti", navodi se u odgovoru.
Napominju da je "utvrđeno da je 143 od 145 optičkih skenera funkcionisalo, dok su samo dva izostala iz upotrebe".
Budući da je na tri skenera bila potrebna intervencija tehničke podrške zbog zamene memorije, preporučena je dostupnost rezervnih memorijskih kartica na biračkim mestima.
Istovremeno, 98 odsto rezultata u pilot-projektu elektronski je preneto, a preostala dva odsto ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže neposredno nakon zatvaranja biračkih mesta.
U CIK-u smatraju važnom i činjenicu da su elektronski preneseni rezultati ostali nepromenjeni i kontinuirano dostupni javnosti, za razliku od ručno utvrđenih rezultata koji su se u pojedinim slučajevima menjali tokom naknadnog procesa.
Srna ukazuje da činjenice pokazuju da su se mnoge evropske zemlje, nakon loših iskustava sa elektronskim glasačkim uređajima, vratile klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.
U Republici Srpskoj, takođe, smatraju da bi uvođenje novih tehnologija moglo dodatno da zakomplikuje ionako složen izborni proces u BiH. Predsednik SNSD-a Milorad Dodik je ukazao da se sistem sa optičkim skenerima, kakav će biti primenjen u BiH, koristi još na Filipinima, u Mongoliji, Kirgistanu i Iraku, gde su, kako je naveo, zabeleženi problemi poput zaglavljivanja i odbijanja listića, pregrevanja i zamene uređaja, kao i stvaranja dugih redova na biračkim mestima.




