
Šta čeka Republiku Srpsku posle izbora 4. oktobra: Novo poluvreme ili prilika za politički rasplet?

Izbori 4. oktobra u Bosni i Hercegovini mogli bi da označe početak nove faze političke borbe za položaj Republike Srpske. Dok deo političkog Sarajeva govori o "drugom poluvremenu", koje bi podrazumevalo novi pritisak na nadležnosti i sam opstanak Srpske, sagovornici RT Balkana ocenjuju da su se međunarodne okolnosti bitno promenile i da ponavljanje scenarija iz devedesetih više nije moguće.

Geopolitičar Milomir Stepić smatra da je rasplet već počeo, ali da ostaje neizvesno da li će se nagomilani politički problemi postepeno rešavati ili će "gordijevski čvor" biti presečen.
"Rasplet je već počeo odavno. Da li će se taj čvor rasplitati ili će biti presečen na gordijevski način, to ćemo tek videti", kaže Stepić.
On upozorava da ne treba zanemariti opasnost koju za Republiku Srpsku predstavlja ideja o takozvanom drugom poluvremenu, koju zagovara deo bošnjačkih političkih struktura. Ipak, smatra da za takav poduhvat više ne postoji ista međunarodna podrška kao tokom devedesetih godina.
"Zapadne sile, koje su iz sopstvenih interesa podržavale muslimansku, odnosno bošnjačku stranu, sada imaju druga i preča posla. I islamski svet, koji je pomagao novcem, oružjem i mudžahedinima, danas je međusobno zavađen i takođe ima preča posla", navodi Stepić.
Prema njegovoj oceni, upravo zbog promenjenih globalnih odnosa dolazi povoljniji trenutak za rešavanje otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini.
"Taj trenutak ne treba propustiti", poručuje Stepić u izjavi za RT Balkan.
Politikolog Aleksandar Pavić, međutim, veruje da će posle izbora ipak uslediti "drugo poluvreme", pre svega zbog toga što političko Sarajevo ne prihvata trajno postojanje Republike Srpske u okvirima utvrđenim Dejtonskim sporazumom.
"Nažalost, mislim da će biti drugog poluvremena, jer postoji nepomirljivost političkog Sarajeva, koje ne želi da se pomiri sa postojanjem Republike Srpske. Kao što ne žele da se pomire ni određeni centri moći u Zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji", kaže Pavić.
On, ipak, naglašava da bi Republika Srpska u tu novu fazu mogla da uđe sa znatno snažnijih pozicija nego ranije. Kao ključni uslov vidi pobedu sadašnje vladajuće koalicije.
"Ako pobedi sadašnja vladajuća koalicija, Republika Srpska će imati ojačanu poziciju. Ta koalicija ima izuzetno čvrste odnose sa Moskvom, sve bolje pozicije u Vašingtonu i čvrste veze sa Izraelom. Republika Srpska je sada spremnija nego ikada", ocenjuje Pavić u izjavi za RT Balkan.
Prema njegovim rečima, aktuelna vlast napravila je "čudo na spoljnopolitičkom planu", zbog čega ishod izbora neće odrediti samo unutrašnju raspodelu vlasti nego i kapacitet Srpske da se odupre budućim spoljnim i unutrašnjim pritiscima.
Novinar i politički analitičar Nebojša Malić smatra da izraz "drugo poluvreme" može da navede na pogrešan zaključak da je moguća obnova sukoba iz devedesetih. Prema njegovoj oceni, nova politička utakmica vodila bi se po sasvim drugačijim pravilima.
"Mnogi misle da se pod drugim poluvremenom podrazumeva obnova sukoba iz devedesetih. Moj utisak je da neki žele još jednu utakmicu, ali bi se ona igrala u potpuno drugom sportu", kaže Malić.
Upozorava da su se geopolitičke okolnosti toliko promenile da bi svaki pokušaj ponavljanja starog scenarija predstavljao opasnu grešku.
"Onaj ko misli da može da reprizira situaciju s početka devedesetih u istoj postavci gadno greši. Ta greška mogla bi ponovo da odvede određene aktere putem pakla i stradanja na koji su ljudi bili upozoravani još tada", ističe Malić.
Izlaz vidi u direktnom dogovoru domaćih političkih aktera, bez tutorstva stranih sila i međunarodnog nadzora.
"Nadam se da će biti dovoljno razuma i svesti o novoj geopolitičkoj situaciji i da će ovoga puta biti izabran put dogovora, sporazuma, kompromisa i dobre namere. Međunacionalne odnose trebalo bi urediti barem na srednji rok, bez tutorstva stranih faktora. Znam da je to teško ljudima koji su generacijski naviknuti da služe osvajačima, ali uvek postoji prvi put", zaključuje Malić.
Građani će na izborima u nedelju 4. oktobra birati tri člana Predsedništva BiH, poslanike u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsednika i dva potpredsednika Republike Srpske, poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i poslanike u skupštine deset kantona Federacije BiH.



