
Nož, metak, pretnje: Kako su likvidirani i zastrašivani svedoci u procesima vođama tzv. OVK u Hagu

Još januara 2021. godine, ubrzo posle hapšenja Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, sudija za prethodni postupak Specijalizovanih veća tzv. Kosova u Hagu dao je nalog Sekretarijatu suda da Službi za pomoć žrtvama tzv. OVK obelodani celu optužnicu protiv četvorice komandanata tzv. OVK, ali je istovremeno toj službi naložio da se uzdrži od obelodanjivanja bilo kog detalja iz optužnice o bilo kojoj osobi.
Zbog zaštite identiteta, kako bi se sprečio uticaj na svedoke i srodnike žrtava, javnosti je, ali i odbrani u tom trenutku bila dostupna samo redigovana optužnica bez navoda o identitetu žrtava, svedoka i drugih uključenih u procesu.

Sudija za prethodni postupak tada je Službi za pomoć žrtvama tzv. OVK dao nalog da svakom podnosiocu zahteva za status žrtve dodeli pseudonim, i to korišćenjem brojeva bez obzira da li je podnosilac zahteva žrtva, potencijalni svedok, da li je tražio zaštitne mere ili nije.
Naloženo je i da se tako dodeljeni pseudonim koristi kao jedini identifikator žrtve, kako u javnim tako i u strogo poverljivim podnescima, osim ako sudsko veće ne odluči drugačije.
I pored svih mera predostrožnosti, februara prošle godine, pred Specijalizovanim većima u Hagu, na dve godine robije osuđen je Ismet Bahtijari, bivši pripadnik tzv. OVK, zbog toga što je jednom od zaštićenih svedoka na suđenju Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju pripretio rečima – "Ja sam đavolji glasnik, đavolji advokat".
Saborci Bahtijarija, Hadži Šalja i Sabit Januzaj osuđeni su tada, zbog istih krivičnih dela na tri, odnosno na dve godine zatvora. Njih trojica uhapšeni su na KiM i izvedeni na sud pod sumnjom da su tokom 2023. godine pretnjama, čak i smrću, ali i nuđenjem novca, pokušali da jednog od zaštićenih svedoka odgovore od davanja iskaza na suđenju četvorici komandanata tzv. OVK pred specijalizovanim većima u Hagu.
Svedok koji je bio predmet njihovog interesovanja ranije je već svedočio protiv Redžepa Seljimija, a pretnje trojice boraca "oslobodilačke vojske" prijavio je sudu u Hagu.
Prema navodima javnog dela optužnice, Bahtijari je na jednom od sastanaka saopštio zaštićenom "Svedoku 1" da ga je poslao Šalja, da znaju da će biti svedok u predmetu protiv Redžepa Seljimija, da poseduje štetne dokaze protiv ovog komandanta tzv. OVK, kao i da bi trebalo da u tom slučaju povuče svoj iskaz.
Ovo, međutim, nije bio jedni sudski proces vođen u Hagu posle hapšenja četvorice komandanta tzv. OVK a zbog pokušaja uticaja na svedoke, ometanja pravde.
Maja 2022. borci tzv. OVK Hisnija Gucati i Nasim Haradinaj osuđeni su u Hagu na po četiri i po godine zatvora i na po 100 evra kazne. Po navodima optužnice, Gucati kao predsednik "Udruženja boraca OVK" a Haradinaj kao potpredsednik, na konferencijama za medije pomenutog udruženja i u više od 20 nastupa u medijima objavili su poverljiva dokumenta suda i tužilaštva za zločine tzv. OVK među kojima je i identitet potencijalnih svedoka.
Konačno, pred Specijalizovanim većima u Hagu juče je zbog povrede tajnosti postupka, nepoštovanja suda i ometanja službenog lica, bivši vođa tzv. OVK Hašim Tači osuđen na 17 meseci zatvora, dok su u istom postupku Baškim Smakaj i Fadilj Fazliju osuđeni na po 12 meseci zatvora, Hajredin Kuči na uslovnu kaznu od mesec dana, dok je Isni Kiljaj oslobođen.
Po navodima optužnice u ovom slučaju, Tači je u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine tokom odvojenih poseta u pritvorskom objektu, Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju davao poverljive informacije o svedocima tužilaštva u predmetu za ratne zločine protiv komandanata tzv. OVK, naložio im da utiču na svedočenja svedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako to da čine.
Zanimljivo, ključni dokazi za odluku suda bili su audio snimci nastali tokom poseta, arhiva štampača u pritvoru na kome su kopirani, odnosno štampani poverljivi dokumenti, te dokumentacija nađena tokom istrage na tzv. Kosovu.
Pokušaji uticaja na svedoke da ne svedoče ili promene iskaze, bili su predmet interesovanja i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pre formiranja Specijalizovanih veća. Tako je maja 2005. godine, Beća Bećaj, Albanac sa tzv. Kosova osuđen na četiri meseca zatvora zbog ometanja svedoka u predmetu Ljimaj i drugi.
Pred sudom tada nije dokazano da je Bećaj pretio svedocima i zastrašivao ih ili im nudio mito, ali je na osnovu snimljenih telefonskih razgovora potvrđeno da je uticao na jednog svedoka da povuče ranije dati iskaz.
Jula 2009. pred ovim tribunalom u prvostepenom postupku na pet meseci zatvora osuđen je tadašnji ministar kulture, omladine i sporta tzv. Kosova Astrit Harađija dok je Bajruš Morina dobio tri meseca zatvora. U drugom stepenu, Harađija je oslobođen optužbi.
Harađija je, inače, uhapšen pre par dana u akciji tzv. kosovske policije "Tišina", koja je bila usmerena protiv organizovane kriminalne grupe osumnjičene za trgovinu i distribuciju kokaina na području Prištine.
Baton Hadžiju osuđen je jula 2008. godine na novčanu kaznu od 7.000 evra jer je u novinskom tekstu objavljenom na tzv. Kosovu otkrio identitet zaštićenog svedoka u postupku protiv Haradinaja. Uz identitet svedoka, Hadžiju je tada objavio i informacije o navodnom mestu boravka tog svedoka.
Sa druge strane, Šefćet Kabaši osućen je septembra 2011. godine na dva meseca zatvora jer je dva puta odbio da svedoči u postupku protiv Haradinaja i drugih.
Oktobra 2023. godine, na suđenju četvorici komandanata tzv. OVK, zaštićeni svedok W04577 i pored pretnji kaznama, odbio je da svedoči, a sudski postavljeni zastupnik svedoka tada je u sudnici izjavio da je ovaj svedok "izuzetno uznemiren", da nije voljan da svedoči.
Zašto je svedok W04577 bio "izuzetno uznemiren", zašto su neki drugi pod pretnjama zatvorskim kaznama odbili da svedoče u procesima protiv komandanata tzv. OVK ili su povlačili ranije date iskaze, na tzv. Kosovu je jasno i vrapcima na grani.
Bolje u zatvoru nego mrtav!
Januara 2021. godine, tri meseca posle hapšenja komandanata tzv. OVK, u brdima, na putu od sela Matičane prema jezeru Badovac na KiM, nađeno je telo bivšeg kosovskog policajca Fadilja Suljevića koji je bio na spisku svedoka Specijalnog tužilaštva u Hagu. Suljević je bio rodom iz Medveđe, bio je pod poternicom i srpske policije, navodno, komandovao je zatvorom tzv. OVK blizu Matičana u kome je bilo oko 300 zatočenih Srba.
Suljević je tako postao jedan od najmanje 15 svedoka koji su u postupcima protiv pripadnika terorističke tzv. OVK pred sudom u Hagu, uklonjeni, likvidarni na različite načine, kako njihovi iskazi ne bi ugrozili optužene teroriste. Nije zato neočekivan postupak sudije za prethodni postupak Specijalizovanih veća koji je 2021. po svaku cenu pokušao da zaštiti identitet potencijalnih svedoka, žrtava...
Iako je još avgusta 2011. godine Haški tribunal, posle izjave srpskog tužioca Vladimira Vukčevića o ubijanju svedoka na tzv. Kosovu, izašao sa demantijem, tvrdnjom da nijedan svedok sa suđenja bivšim zapovednicima tzv. OVK Ramušu Haradinaju i Fatmiru Ljimaju nije ubijen dok je bio pod zaštitnim merama, RTS je tada objavio trostrani dokument koji je dobio od srpskog Tužilaštva za ratne zločine u kome se nalaze i imena zaštićenih svedoka i okolnosti pod kojima su ubijeni.
Prema tom dokumentu u postupku protiv Ramuša Haradinaja, Ljahi Brahimija i Idriza Baljaja, u tužilaštvo tribunala izvelo je 81 svedoka od kojih su 34 dali iskaze pod zaštitnim merama. Izdato je i 18 poziva svedocima pod pretnjom prinudnih mera, uz ovo i dva naloga za privođenje svedoka.
Ubistva svedoka na KiM, čak i onih u programu zaštite, počela su još 1999. – 2000. godine. Kako se navodi u dokumentu srpskog Tužilaštva, Iljir Seljimaj ubijen je 14. 4. 2003. godine, vatrenim oružjem, iz zasede u blizini Peći. Tada je sa njim stradala i supruga njegovog brata Ferida Seljimaj. Smailj Hajdaraj ubijen je iz vatrenog oružja u zasedi koja je bila postavljena na raskrsnici u mestu Vitomirica kraj Peći. Bio je blizak saradnik Tahira Zemaja i Ibrahima Rugove.
Bekim Mustafa i Avni Eljezaj ubijeni su 2002. godine vatrenim oružjem. U Peći je, blizu kombinata Druri, 4. januara 2003. godine ubijen Tahir Zemaj, uz njega i njegov sin Enis i brat Hasan. Zemaj je bio na spisku svedoka u postupku protiv Ramuša Haradinaja.
"Sabehete Toljaj, pripadnica KPS ubijena je zajedno sa drugim svedokom takođe pripadnikom KPS Isufom Hakljajem u zasedi, vatrenim oružjem, 23. novembra 2002. godine posle čega je njihovo vozilo zapaljeno. Oboje su tokom rata bili pripadnici FARK-a pod komandom Tahira Zemaja. Unmik je 2004. saopštio da je za ovo ubistvo osumnjičen Bedri Krasnići", navodi se u dokumentu srpskog Tužilaštva za ratne zločine.
Ubijena su i braća Sadik, Ismet i Dželjadin Musaj, braća Sinana Musaja koji je ranije nestao za vreme rata na KiM kao pripadnik FARK-a, oružane strukture koja je za vreme rata 1999. godine bila povezana sa Ibrahimom Rugovom.
Sadik i Veselj Murići, zaštićeni svedoci, ubijeni su iz vatrenog oružja u Peći, 2002. godine, navodi se u dokumentu, dok je Kujtim Beriša ubijen u Podgorici u saobraćajnoj nesreći 17. 2. 2007. godine. Beriša je, inače, svedočio tokom postupka u Hagu o tome kako su mu Haradinajevi vojnici silovali suprugu, njega mučili strujom, a Srbe ubijali kod Radonjićkog jezera.
Posle hapšenja Tačija i komandanata tzv. OVK, zvanični stav specijalnog tužilaštva bio je da bi Tači i ostali članovi Glavnog štaba nekadašnje tzv. OVK trebalo da ostanu u pritvoru jer postoji realna opasnost od uticaja i zastrašivanja svedoka, kao i rizik da mobilišu svoje pristalice i ometaju postupak.
"U ovim okolnostima, bar dok se ne saslušaju svedoci i ne obezbede dokazi pritvor je neophodan. Svi osumnjičeni imaju sredstva, motiv i priliku da izbegnu pravdu. Svi su bivši viši komandanti tzv. OVK i sadašnji ili bivši politički lideri u kosovskoj vladi. Imaju pristup značajnim sredstvima i mogu lako mobilišu široku mrežu pristalica i državnih zvaničnika, uključujući osobe sa sigurnosnim, policijskim i obaveštajnim iskustvom“, navedeno je tada u zahtevu tužilaštva.
Ubrzo posle tog hapšenja ubijen je svedok Suljević a prištinski mediji tada su pisali da je opet nametnuto pitanje da li se na tzv. Kosovu ponovo ubijaju svedoci tzv. OVK zločina. Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević 2011. godine je u izjavi jednom beogradskom dnevniku rekao da je više od 40 svedoka u procesu Haradinaj i Ljimaj ubijeno ili zastrašeno, posle čega je usledio demanti iz Haškog tribunala.
"Jednog od svedoka je udario džip, drugi je ubijen nožem iza kafane, dvoje su pod nerazjašnjenim okolnostima stradali u saobraćajnoj nesreći, vozilo je zapaljeno. Na petoro je izvršen atentat vatrenim oružjem, trojica su tada bila u programu zaštite svedoka. To je veliki problem za Haški tribunal, ali, što je važnije, veliki problem i za međunarodnu pravdu", rekao je tada Vukčević.
Posle presude Tačiju za "nepoštovanje suda i ometanje službenog lica", na stranu ostaje otvoreno pitanje da li je ta presuda kazna za pokušaj uticanja na svedoke i ometanje pravde ili je u neku ruku nagrada komandantu tzv. OVK ranije prvostepeno osuđenom na 25 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu i Metohiji 1999. godine. Odnosno, da li će ta kazna ispuniti svrhu kažnjavanja i odvraćanja ili je svojevrsna poruka onima koji ubuduće budu pozvani da svedoče ili onima koji pokušaju da na njih utiču.






