Srbija i Balkan

Kako su bakteriološki neispravne (i/ili rodno nepodobne) knjige za decu iz Beograda završile na KiM?

Osumnjičeni su i Nušićevo "Sumnjivo lice" i poezija Desanke Maksimović, a nije jasno da li su sporne knjige za decu "bolesne", ili je potrebno da lektire postanu rodno senzitivne
Kako su bakteriološki neispravne (i/ili rodno nepodobne) knjige za decu iz Beograda završile na KiM?© FOTO TANJUG/ MINISTARSTVO KULTURE/ GORAN ZLATKOVIĆ

Od "Romea i Julije", preko "Dnevnika Ane Frank" i "Sumnjivog lica", do pesama Jove Jovanovića Zmaja - beogradska osnovna škola "Braća Baruh" izbacila je 617 izdanja iz svoje biblioteke klasifikujući ih kao "bakteriološki neispravne" i opasne za decu.

Međutim, iz advokatske kancelarije Radić su prošle nedelje upozorili da su navedene knjige odbačene zato što je škola "Braća Baruh" u decembru donela odluku da uskladi rad sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, a navedena dela nisu podobna i napisana u skladu sa zahtevom korišćenja rodno senzitivnog jezika, kao i da u procesu revizije koju je škola sprovela po nalogu Biblioteke grada Beograda postoje brojni propusti. 

Na listi knjiga koje je škola odbacila, a u koju je RT Balkan imao uvid, pored pomenutih nalaze se i "Mačak u čizmama", "Gospođa Bovari", "Tom Sojer" i "Knjiga o džungli", ali i pesme Desanke Maksimović. Odbačena izdanja su uglavnom iz druge polovine dvadesetog veka, ali ima i onih iz 2011. i 2014. godine. 

U izveštaju o sprovedenom nadzoru nad stručnim radom školske biblioteke istaknuto je da "postoji veliki broj dotrajalih i bakteriološki neispravnih publikacija koje se moraju izlučiti iz fonda". Prema propisima, objašnjava za RT Balkan advokat Milenko Radić, vi možete da otpišete samo "neupotrebljive" knjige koje nije moguće popraviti (na primer - pocepane). 

"Kada se sprovede revizija i identifikuju takve knjige, škola je dužna da o tome informiše Narodnu biblioteku Srbije i postoji rok od 15 dana da se vidi šta će se sa njima uraditi. Ovde to nije bio slučaj, već popis knjiga i dalje nije završen", navodi Radić naglašavajući da ga "interesuju samo propisi, a ne politika".

Kako navodi advokat, 15. decembra škola "Braća Baruh" usvojila je plan rada koji je napravljen na osnovu Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kojim se, između ostalog, propisuje i obaveza korišćenja takozvanog rodno osetljivog jezika. 

"Prošle godine počela je procedura menjanja standarda kvaliteta udžbenika. To znači da je doneta odluka da se svi udžbenici povuku iz opticaja i da se napišu novi u skladu sa novim standardima o rodnoj ravnopravnosti i rodno osetljivim jezikom. Oni moraju da budu napisani najdalje do 20. maja sledeće godine, a već od naredne godine moraju da uđu u upotrebu", objašnjava Radić.

Plan je pisan u inostranstvu, u prisustvu premijerke Srbije Ane Brnabić i tadašnje ministarke za evropske integracije Jadranke Joksimović, koje su zvanično opravdavale sporan zakon time "što Srbija već dve godine nije otvorila nijedan pregovarački klaster EU, a na ovaj način bi se primenio Klaster 4", rekao je Radić. 

Kako navodi advokat, iz škole su im poručili da su "bakterijski neispravne" knjige već poslali na jug Srbije, odnosno na Kosovo i Metohiju.

"Termin 'biološki neispravne', kojim je škola označila nepodobne knjige - ne postoji. Postoje institucije koje se bave takvim istraživanjima, ali to ne može da utvrdi činovnik u biblioteci", objašnjava Radić.

Iako smo nedelju dana pokušavali da dobijemo odgovor od nadležnih u školi "Braća Baruh", oni su odbili da objasne situaciju i odgovore da li su druga izdanja pomenutih izbačenih knjiga ostala u školi, te na koji bi način bakteriološki neispravne knjige opasne za decu u Beogradu bila podobna za decu na na jugu Srbije i na KiM

Pored toga, ostaje otvoreno i pitanje kako bi se školske biblioteke uskladile sa zahtevom korišćenja rodno senzitivnog jezika, budući da njime nije pisana nijedna izdata knjiga za decu.

Na primer, evo kako bi glasio početak rodno senzitivne izbačene bajke "Mačak u čizmama":

Jedan/a vodeničar/ka imao/la je tri sina/ćerke/deteta, a povrh tog i vodenicu, magarca/icu i mačka/ku. Sinovi (ćerke, deca) su mleli/e, a mačor/ka je hvato/la miševe/ice. Kad vodeničar/ka umre, tri sina (ćerke, deca) podeliše nasledstvo…

Ukoliko je ovoliko teško ispratiti bajku napisanu rodnosenzitivnim novogovorom, ostaje sasvim nejasno kako bi izgledali komplikovaniji udžbenici, klasici i poezija.

image