Srbija i Balkan
"Crnogorski model" progona SPC na KiM: Izdržali smo vekovna zlostavljanja, pa ćemo i ovome odoleti
Poput Ukrajine, koja je sve bliža tome da zabrani delovanje UPC, i u Crnoj Gori je svojevremeno država sistemski proganjala SPC, ali na KiM je još gore jer to što oni imaju nije ni država, ni sud, ni zakon, ali ni pravda, naglašava za RT Balkan protojerej-stavrofor Velibor Džomić
"Kosovsko-metohijski Albanci su pokušali da prepišu pojedine zakonske odredbe iz Crne Gore i stave ih u funkciju protiv Srpske Pravoslavne Crkve. Na isti način, nezakonito i bez obrazloženja počeli su da primenjuju tzv. 'crnogorski model' progona sveštenstva i monaštva Srpske Pravoslavne Crkve na Kosovu i Metohiji. Mi smo imali sreće što je Upravni sud Crne Gore sudio po zakonu i časno odolevajući medijskim i političkim pritiscima", kaže protojerej-stavrofor Velibor Džomić za RT Balkan.
Eparhije SPC, i to one drevne, čije se postojanje na određenoj teritoriji meri vekovima, danas se suočavaju sa represivnim merama. Čitajući ovih dana kako je sa Kosova i Metohije bez suvislog obrazloženja proteran iguman manastira Devina voda Fotije i to po hitnom postupku, ne možemo a da se ne prisetimo uskraćivanja dozvola za boravak i proterivanja sveštenstva i monaštva Mitorpolije crnogorsko-primorske 2018. godine. Pod takvom "državnom merom" bio je i sagovornik RT Balkan.
Ovaj stručnjak za crkveno pravo bio je u pravnom timu Mitropolije crnogorsko-primorske u vreme kada se srpska crkva u Crnoj Gori takođe suočavala sa nečim što je imalo sve odlike državnog progona čiji je krajnji cilj, oličen u predlogu Zakona o slobodi veroispovesti iz 2019. godine, bio praktično onemogućavanje njene misije u ovoj državi. Velike narodne litije sprečile su da takav zakon zaživi, ali nisu odagnale utisak da se u delovima crnogorskog društva SPC doživljava i dalje kao "strani element", "crkva Srbije".
"U pitanju je bio projekat promene istorijskog identiteta Crne Gore, a on je, sviđalo se to nekome ili ne, vekovima bio i pravoslavni i srpski. Razmere te mržnje, a u suštini se tu radi o autošovinizmu, vidimo i ovih dana kada se na svaki način pokušava sprečiti redovni popis stanovništva koji, inače, kasni već dve godine. Svi naši neprijatelji vide da je Crkva očuvala narodno biće i zato je tako žestok udar na Crkvu Hristovu gde god je udar na istorijski identitet jednog naroda", naglašava Džomić govoreći o događajima iz tih godina.
Ipak, usvajanjem izmena i dopuna spornih i diskriminatornih odredbi Zakona o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica krajem decembra 2020. godine i kasnije potpisivanjem Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i SPC 3. avgusta 2022. godine pravda je pobedila, a diskriminacija Srpske Pravoslavne Crkve je uklonjena, kako napominje naš sagovornik.
U Ukrajini na korak do državnog progona
Trenutak kada počinje državni progon Ukrajinske pravoslavne crkve, koji ovih dana doživljava svoj vrhunac predlaganjem zakona kojim bi se praktično zabranio njen rad, a koji je ukrajinska skupština usvojila u prvom čitanju, nema veze sa početkom sukoba u Ukrajini ni sa ruskom Specijalnom vojnom operacijom. Oružani sukob Kijeva i Moskve samo je ubrzao i pojačao državni pritisak sa kojim se UPC nosila godinama pre toga.
Sistematski progon UPC počeo je, ustvari, kada je vaseljenski patrijarh Vartolomej dao Tomos o autokefalnosti "Pravoslavnoj crkvi Ukrajine" 2019. godine. Kao da je država tada dobila "svoju" crkvu, dok je ona kanonska, UPC, doživljavana kao strani, neprijateljski element sa centralom u Moskvi. Samo sedam meseci nakon osnivanja PCU, kanonska UPC upozorila je da joj je već oduzeto 85 hramova, a da su 222 crkve nelegalno preregistrovane.
Danas se suočava sa državnom zabranom i ukidanjem postojanja - scenario koji su odavno neki priželjkivali i pripremali teren za njega.
Ovaj zakon samo formalno je označen brojem 8371, a radi se o Zakonu protiv pravoslavne hrišćanske vere, Ruske Pravoslavne Crkve i Ukrajinske Pravoslavne Crkve Moskovske Patrijaršije i to je njegov pravi naslov, kaže protojerej-stavrofor Velibor Džomić komentarišući predlog koji je nedavno usvojila ukrajinska Rada.
"Odredbe ovog zakona su direktno suprotstavljene ne samo međunarodnom pravu i Ustavu Ukrajine nego su suprotstavljene zdravom razumu i svim civilizacijskim dostignućima, a posebno novovekovnim. Takav zakon ne bi smeo da postane deo pravnog poretka nijedne moderne države. Ukrajinski režim ovakvim zakonom po ko zna koji put potvrđuje ne samo svoj antiruski nego i antipravoslavni i anticivilizacijski totalitarni karakter", naglašava Džomić.
Cilj donošenja ovog zakona je da se u potpunosti ukine i onemogući misija Ukrajinske Pravoslavne Crkve Moskovske Patrijaršije, a kanonska jerarhija i vernici, inače svi od reda građani Ukrajine, proglase za "državne neprijatelje" i da to sve ima neki "zakonski okvir", naglašava naš sagovornik.
"Ukidanje misije jedine kanonske Crkve u Ukrajini – Ukrajinske Pravoslavne Crkve Moskovske Patrijaršije – predviđeno je i kroz zakonsko oduzimanje hramova, manastira, parohijskih domova, manastirskih konaka, crkvenih nepokretnosti, ali i pokretnog sakralnog nasleđa. U Ukrajini, ukoliko ovaj zakon postane deo pravnog poretka, za jerarhiju i vernike Ukrajinske Pravoslavne Crkve Moskovske Patrijaršije neće više postojati pravo na slobodu veroispovesti, ali ni druga ljudska prava. Na delu je akcija poništavanja međunarodnih konvencija na prostoru Ukrajine. Poništavanjem načela odvojenosti Crkve od države u Ukrajini se uvodi načelo zabrane Crkve od države", kaže Džomić.
Na Kosovu i Metohiji je, na žalost, još gore, dodaje naš sagovornik.
"Jer to što oni imaju nije ni država, ni sud, ni zakon, ali ni pravda. Izdržali smo na Kosovu i Metohiji vekovne progone i zlostavljanja, pa ćemo i ovo izdržati", ističe protojerej-stavrofor Velibor Džomić.
