Srbija i Balkan

Đukić-Dejanović: Moramo više da znamo šta se dešava u dušama đaka

Uputstva u vezi sa vaspitnom ulogom i vrednostima koje kao vrlinu treba negovati kroz školski sistem, u zajedništvu sa roditeljima, predstavljaju jedan od ciljeva na kom je neophodno raditi i dalje, poručila je ministarka prosvete
Đukić-Dejanović: Moramo više da znamo šta se dešava u dušama đaka© FOTO TANJUG

Izmene u školskom sistemu u Srbiji uvedene sa ciljem jačanja vaspitne funkcije škole, a koje su obeležile početak 2023/24 školske godine su opravdane, izjavila je ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i istakla da je neophodno i dalje raditi na tome da u obrazovanju roditelji, đaci, nastavnici i profesori imaju podjednako udela.

Ministarka je za Tanjug rekla da se događaji kao što je tragedija u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ne mogu predvideti, ni u potpunosti sprečiti, ali da je potrebno usmeravanje na ponašanje dece i van škole.

"Ono što smo preduzeli početkom školske godine, u septembru, čini mi se da je bilo vrlo opravdano i da moramo i dalje raditi na jačanju vaspitne uloge škole. Sticanje vrlina, usmeravanje na ponašanje dece u školi, ali i van škole, mnogo više znanja o tome šta se dešava u dušama tih mladih bića, dece i u osnovnoj i srednjoj školi, pa i u predškolskom uzrastu, moraju biti naš zajednički zadatak", rekla je Đukić Dejanović.

Ukazala je da uputstva koja je ministarstvo izdalo školama u vezi sa vaspitnom ulogom i vrednostima koje kao vrlinu treba negovati kroz školski sistem, u zajedništvu sa roditeljima, predstavljaju jedan od ciljeva na kom je neophodno raditi i dalje.

Ministarka je rekla da nisu nezadovoljni rezultatima uvođenjem mera početkom školske godine i istakla da su prosvetni radnici vrlo uporno radili od 1. septembra.

"Radili su na tome da se više razgovara o mentalnom zdravlju dece, porodicama iz kojih dolaze, sistemu vrednosti. O tome koliko jedno dete u sebi treba da neguje empatiju. Koliko ima razumevanja za svog druga, posebno onog koji je emotivan, koji ima neku različitost, a koju smo skloni i kao društvo nekada više da ismevamo, nego da je razumemo. To su neki zadaci obrazovanja na kojima su prosvetni radnici vrlo uporno radili ove školske godine i ja im se zaista na tome zahvaljujem", rekla je Đukić Dejanović.

Kada je reč o odnosu škole i porodice kao primarne društvene grupe u vaspitanju, ministarka je ukazala da tačka spoja poruka koje iz roditeljskog ambijenta deca dobijaju i onih koje dobijaju u školi treba da bude sinhronizovana i da je sa tim ciljem pokrenuta praksa otvorenih roditeljskih sastanaka, gde su istovremeno i nastavnici i deca koja to žele i roditelji.

"Roditelji beskrajno vole svoju decu i često nemaju objektivan ugao gledanja. Krenuli smo sa praksom otvorenih roditeljskih sastanaka i razgovarali na neke teme koje deluju kao periferne, kao što je značaj fizičkog zdravlja u obezbeđenju dobrog mentalnog funkcionisanja deteta i o tome koliko je važno da i roditelji i nastavnici podržavaju fizičku aktivnost. Na taj način se od naizgled perifernih tema može ići ka složenijim temama, da se spoje stavovi roditelja i nastavnika - da dete kad odlazi u školu dobija poruku da su u školi nastavnici ono što su mama i tata u kući", istakla je ministarka.

Dodala je da, ako profesor kaže da nešto nije u redu, dete mora da se zamisli i da o tome razgovara sa svojim roditeljima.

Đukić Dejanović je istakla da razredne starešine imaju sve veću ulogu, jer iako ne mogu da poznaju "u dušu" svakog od 30 učenika u odeljenju, poznaju tri, četiri različita tipa dece.

"Starešine će moraće imaju različit pristup prema roditeljima svih tih kategorija. Zbog toga smo smatrali da su i nagrada i to minimalno povećanje finansija koje dobijaju razredne starešine u procesu nagrađivanja neophodno i mislim da je to bilo potrebno", rekla je ministarka.

Što se tiče problema nedostatka nastavnog kadra, ministarka ukazuje da se ne samo kod nas, već i u svetu, neke profesije u pedagogiji prosto gase i da nema interesovanja za njih.

"Kod nas je to matematika, fizika, informatika, hemija, engleski, nemački i srpski jezik. Mi smo u protekloj godini davali stipendije onim studentima koji na fakultetima uče da budu pedagozi iz ovih predmeta, ali nismo postigli neki dobar ili zadovoljavajući rezultat time. Sa rektorom BU Đokićem i dekanima odgovarajućih fakulteta sam nedavno imala razgovor i opredelili smo se da ćemo zajedno sa drugim ministarstvima morati da napravimo stimulativni pristup, da povećamo atraktivnost pedagoških zanimanja", rekla je Đukić Dejanović.

Dodala je da je je posebno važno uvideti i u kojim regionima kojih profesija nema dovoljno.

"Ako budemo uradili ono što smo krenuli ove godine, a to je da smo u prosveti povećali plate za više od 30 odsto od januara prošle do januara ove godine, ako budemo dalje radili na boljem finansijskom aspektu plaćanja tih ljudi, ako im budemo obezbeđivali edukacije koje će biti stimulisane državom i subvencijama, kontinuirane edukacije, i vodili računa da i ako nemaju dovoljan fond časova, oni moraju imati i ekonomsku i stručnu sigurnost od države, napraviti neke početne korake", ocenila je ministarka.

image