Srbija i Balkan

Kakve su šanse za izlazak opozicije u jednoj koloni: Đilas sve usamljeniji u toj ideji

Vladimir Gajić, novi lider Narodne stranke, poručio da je Đilas "lično Mefisto srpske opozicije"
Kakve su šanse za izlazak opozicije u jednoj koloni: Đilas sve usamljeniji u toj ideji© FOTO TANJUG/ NEMANJA JOVANOVIĆ

Ideja o jednoj koloni opozicije na novim beogradskim izborima mogla bi, trenutno, da se pripiše Draganu Đilasu, lideru Stranke slobode i pravde (SSP), ali čini se da je sve usamljeniji u toj ideji, piše "Blic". Ova ideja, barem kada je u pitanju desnica, kako navode, ne nailazi na pozitivan odjek.

Đilas je u zagovaranju ukrupnjavanja otišao i korak dalje, pa je otkrio koga sve vidi na toj jedinstvenoj listi opozicije: Srbiju protiv nasilja, koaliciju NADA, SDS Borisa Tadića, Dveri i ličnosti iz inicijative Proglas.

To je odmah izazvalo oštru reakciju Vladimira Gajića, novog lidera Narodne stranke koja je na izborima 2022. godine bila u savezu sa SSP-om. Gajić je poručio da je Đilas "lično Mefisto srpske opozicije".

Više za dve nego za jednu kolonu

Miloš Jovanović, jedan od lidera koalicije NADA kaže da je Đilasovo mišljenje potpuno legitimno, ali je bespredmetno govoriti o kolonama u trenutku kada se još ne zna da li će biti uslova za izlazak na izbore.

Ivan Kostić, predsedavajući prelazne uprave Dveri više je za to da se formira jedna opoziciona patriotska kolona u koju bi ušli NADA, Narodna stranka, Dosta je bilo i Dveri. Ako bi se to dogodilo, nijedan opozicioni glas ne bio ostao ispod cenzusa, smatra on.

Biljana Đorđević iz "Zeleno-levog fronta" ceni da bi politički racionalno bi bilo da se na beogradske izbore izađe u dve ideološke kolone: jednu građansku i drugu više nacionalno orijentisanu.

"One treba da imaju dobru tehničku saradnju kakva je već uspostavljena dogovorom za slobodne i poštene izbore. ZLF bi stav o jednoj koloni opozicije mogao da promeni tek ako istraživanje javnog mnjenja pokaže da bi ta kombinacija dala bolji rezultat", kaže ona.

Boris Tadić, lider SDS kaže da se sve vreme zalaže za ujedinjenje i saradnju kao jedini način uspešne borbe protiv ovog režima.

Kako je bilo opoziciono ujedinjenje u prošlosti

Beogradski i lokalni izbori 2024. neće biti prva prilika opozicije da se ujedini i sa jedne liste se suprotstavi vlasti. Opozicija okupljena pre svega oko Đilasovog SSP pokušava to praktično od svog osnivanja 2019. godine. Dva projekta, "Savez za Srbiju" i "Ujedinjeni za pobedu Srbije", nisu bila previše neuspešna s obzirom na to da su se raspala odmah posle bojkota izbora 2020. godine odnosno izbora 2022. godine.

Nakon toga, SSP je ostao u lošim odnosima, pre svega, sa Dverima i Narodnom strankom.

Kostić i dan danas ima priličnu zadršku u vezi sa Đilasovim pozivom.

"Hvala mu što nas smatra opozicijom, ali mi imamo loše iskustvo tokom saradnje s njim od 2018. do 2020. godine. Dveri su ulaskom u taj savez uložile i žrtvovale mnogo bez obzira na ideološke razlike, imali smo ozbiljne namere, ali na kraju se sve raspalo. Takođe, postoje u koaliciji SPN ekstremne stranke koje ne žele Dveri u zajedničkoj koloni, tako da nema potrebe da se mi namećemo nekome", kaže Kostić za "Blic".

Pred poslednje decembarske izbore Đilas je ušao u klinč sa nekadašnjim dugogodišnjim saradnikom Borisom Tadićem zbog čega se SDS nije našao u koaliciji "Srbija protiv nasilja".

Takođe, pojavile su se optužbe da je lista SDS-DJB imala falsifikovane potpise zbog čega su u Zeleno-levom frontu sumnjičavi u vezi sa eventualnim ulaskom Tadića u "građansku kolonu".

"SDS jeste proevropski orijentisan, ali je na prošle izbore izašao u prilično čudnoj koaliciji sa DJB. Takođe, ta lista je na prethodnim izborima bila jedna od lista sa falsifikovanim potpisima, a SDS nije glasao da se istraže sve sumnje u vezi sa falsifikovanim potpisima. Ako budu pokazali dobru volju da se to preispita mogli bismo da razgovaramo o zajedničkom nastupu", kaže za "Blic" Đorđević.

image