Svet

Da li iza iznenadnih čistki u Ukrajini stoji obračun Londona i Vašingtona?

Britanska novinska agencija Rojters navodi da je ukrajinska vlast pogođena korupcionaškim skandalom i da je to razlog velikim promenama u rukovodstvu Kijeva. Ali da li je to istina?
Da li iza iznenadnih čistki u Ukrajini stoji obračun Londona i Vašingtona?Getty © Chip Somodevilla / Staff

Od ranog jutra u Ukrajini pljušte ostavke zvaničnika na različitim nivoima vlasti, čak u snagama bezbednosti. Neki od zvaničnika su sami podneli ostavke, dok su drugi smenjeni iz različitih razloga. Postavlja se pitanje šta stoji iza takvih poteza. 

Britanska novinska agencija Rojters navodi da je ukrajinska vlast pogođena korupcionaškim skandalom i da je to razlog velikim promenama u rukovodstvu Kijeva. Ali da li je to istina?

Nedavna helikopterska nesreća u Kijevskoj oblasti u kojoj su poginuli ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Denis Monastirski i njegov zamenik Jevgenij Jenjin pokrenula je niz neočekivanih poteza u Kijevu.

Uzrok pada nije otkriven, ali se zna da je rukovodstvo MUP-a Ukrajine krenulo na put u jednu od "vrućih" tačaka, rekao je zamenik šefa kabineta Zelenskog Kirilo Timošenko, a načelnik glavnog odeljenja nacionalne policije Harkovske oblasti Vladimir Timoško potvrdio je da su zvaničnici ukrajinskog MUP-a poleteli za Harkov.

Ruski telegram kanal "Readovka objašnjava" navodi da je ukrajinska vlast izgubila kontrolu nad političkom agendom u zemlji, te da je Ukrajina pod spoljnom kontrolom SAD i Velike Britanije.

Ovaj kanal sa više od pola miliona pratilaca navodi da je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski britanski projekat, a da sve menadžerske funkcije obavlja šef njegove kancelarije Andrej Jermak, takođe potpuno probritanska figura.

Ovu tezu dodatno potkrepljuje činjenica da je najveći zagovornik pomoći Ukrajini od početka ruske vojne operacije bio britanski premijer Boris Džonson. On je i nakon smene rekao da će ostati veran podršci Zelenskom i Kijevu, a i od svoje naslednice Liz Tras je tražio da nastavi istim kursom.

Džonson je nedavno postao počasni građanin Ukrajine, a pre dva dana doputovao je ovu zemlju.

"Jedini način da se okonča ovaj rat je da Ukrajina pobedi – i da pobedi što je brže moguće… Ovo je trenutak da se pomoć udvostruči i da se Ukrajincima daju sva sredstva koja su im potrebna da završe posao. Što pre Putin ne uspe, to bolje za Ukrajinu i za ceo svet", rekao je Džonson.

Koliko su čvrste veze Kijeva sa Džonsonom pokazuje i izjava Zelenskog da je on "pravi prijatelj Ukrajine". Ipak, najdalje je otišlo ukrajinsko Ministarstvo odbrane navodeći da "ovakvi prijatelji vrede više od brigade tenkova".

Međutim, Velika Britanija se sada nalazi u unutrašnjoj krizi, pa Vašington vidi priliku da postane ključni faktor u Kijevu. Osim čisto pragmatičnih i finansijskih interesa, Vašington ima i drugačiju nezavisnu strategiju od Londona. A ono što sada vidimo je aktivna faza britansko-američke preraspodele u kancelariji Zelenskog.

Prvi je iz tima izašao zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Kiril Timošenko, koji je opisivan kao "predsednikova torba novca". Očigledno je, prilikom nedavne posete, direktor CIA izneo opširne kompromitujuće informacije o povlačenju novca iz programa pomoći.

Za Timošenkom su otišli šefovi regiona u kojima su ovi fondovi korišćeni. Pod upravom CIA i ministra odbrane Reznikova, kompromitujući dokazi su procurili na mreže i stigli do javnosti.

Među smenjenima su zamenik ukrajinskog ministra odbrane Vjačeslav Šapovalov i zamenik državnog tužioca Oleksij Simonjenko.

Sve ove osobe su, na ovaj ili onaj način, štićenici Britanije i biće zamenjeni proameričkim agentima, navodi pomenuti Telegram kanal. Glavni cilj Vašingtona je ostavka Jermaka. A kada se to dogodi, Zelenski će biti potpuno okružen zapadnim agentima.

London minirao pregovore

Po početku ruske vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine strane su pokušale da pregovorima dođu do rešenja. U jednom trenutku, krajem marta i početkom aprila, dve strane su bile blizu dogovora. Kako je RT Balkan već pisao, do toga nije došlo jer je Kijev u poslednji čas odustao i povukao se iz pregovora.

Ruski diplomata Aleksej Poliščuk tvrdi da je Kijev, "očigledno po nalogu Anglosaksonaca, uplašenih perspektivama mirnog rešenja, neočekivano prekinuo pregovarački proces".

"Tako su naši predlozi, datirani na 15. april 2022. godine, ostali bez odgovora", dodao je Poliščuk.

Hronologija iznenadnih i nenajavljenih diplomatskih poseta Kijevu ukazuje da ova tvrdnja i te kako ima osnova.

I tada je, samo nekoliko dana pred najavljene pregovore Rusije i Ukrajine, 9. aprila 2022. godine, tadašnji premijer Velike Britanije Boris Džonson stigao u posetu Kijevu gde je razgovarao sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

"Gardijan" je tada javio da je Džonson "očajnički želeo da otputuje u Ukrajinu". Sada je jasno da je ta hitna i "nenajavljena" poseta možda imala i drugu svrhu - da se miniraju pregovori Rusije i Ukrajine.

Ambasada Ukrajine u Velikoj Britaniji objavila je tada i fotografiju dvojice lidera uz kratak opis - "iznenađenje".

A onda, u danima nakon susreta, usledilo je još jedno, daleko ozbiljnije iznenađenje - Kijev se povukao iz pregovora sa Moskvom.

Zatim se, naravno, umešala i Amerika. Kijev su, posle Borisa Džonsona, 25. aprila prošle godine, posetili i američki državni sekretar Entoni Blinken i ministar odbrane SAD Lojd Ostin. Prilikom susreta sa Zelenskim, zvaničnici su obećali dodatnu vojnu pomoć i pozdravili borbu Ukrajine u sukobu sa Rusijom.

image