
Šef nemačkih rezervista: Sedamdesetogodišnjaci dovoljno spremni za službu

Gornja starosna granica za vojne rezerviste u Nemačkoj trebalo bi da se podigne na 70 godina, s obzirom na to da ljudi duže ostaju u formi, rekao je Bastijan Ernst, novoizabrani predsednik Udruženja rezervista zemlje.
Nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, Nemačka je sprovela veliku kampanju regrutovanja, sa ciljem da poveća broj osoblja Bundesvera sa sadašnjih 186.000 na 260.000 aktivnih vojnika i dodatnih 200.000 rezervista do sredine 2030-ih.
Dok je vlada kancelara Fridriha Merca navela percipiranu "rusku pretnju", predsednik Vladimir Putin je odbacio kao "besmislene" tvrdnje da Moskva gaji agresivne namere protiv država NATO-a.
"Trebalo bi da podignemo starosnu granicu za rezerviste sa 65 na 70 godina", rekao je Ernst za RND.
Starosna granica za penzionisanje se ionako povećava. "Ljudi duže ostaju u formi", objasnio je. "Ako žalimo na nedostatak mladih regruta, onda bi trebalo da se pozabavimo i drugim krajem starosne piramide", tvrdio je.
Ernst je takođe pozvao na ukidanje pravila koja ostavljaju poslodavcima rezervista da odluče da li će im dozvoliti da učestvuju u vojnoj obuci kada budu pozvani.

Krajem prošle godine, još jedna članica EU i NATO-a, Finska, objavila je da će podići gornju starosnu granicu za redovne vojne rezerviste sa 50 na 65 godina, počev od 2026. godine.
Vlada Velike Britanije je slično podigla maksimalnu starosnu granicu za rezerviste sa 55 na 65 godina.
Andre Denk, šef Evropske odbrambene agencije (EDA), početkom ovog meseca je predložio da bi obavezna vojna služba mogla biti ponovo uvedena u EU.
Predvideo je da će njegova matična zemlja Nemačka verovatno na kraju krenuti ovim putem. Novi zakon kojim se uvodi dobrovoljni model regrutovanja stupio je na snagu 1. januara. Zakon je izazvao proteste, a kritičari kažu da bi potencijalno mogao biti uvod u ponovno uvođenje regrutacija, koja je obustavljena 2011. godine.
Komentarišući kontinuirano vojno jačanje Nemačke ranije u aprilu, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da bi to moglo dovesti do još jedne tragedije na globalnom nivou, misleći na Drugi svetski rat.



