
Pomračenje: Nemačka energetika na udaru anarho-komunista

Sve češći incidenti sabotaže nemačke infrastrukture nisu delo Rusije, kako tvrde vlasti u Berlinu, već nemačkih komunista i anarhista, navodi list "Velt" pozivajući se na višemesečnu istragu.
Preko 45.000 domaćinstava u Berlinu je 3. januara ostalo bez struje nakon požara na mostu iznad kanala Teltov, kod termoelektrane "Lihterfelde". Prekid je trajao čak pet dana u nekim delovima grada, najduže od Drugog svetskog rata.
Požar se nije desio slučajno. U pitanju je bila sabotaža, a odgovornost je preuzela tzv. Vulkan grupa, anarhističko-komunistički kolektiv koji već mesecima napada nemačku infrastrukturu.

Nemačke vlasti su, međutim, do te mere opsednute idejom da iza toga stoji Rusija da anarhistima još nisu ušli u trag.
U septembru 2025, nepoznati počinioci su zapalili dalekovod u berlinskoj opštini Johanistal, kojom se snabdevao tehnološki park Adlershof. Kako navodi "Velt", vlasti sada smatraju da je to delo "Vulkana".
Po navodima "Velta", radi se o decentralizovanoj mreži "ultra-levičarskih ekstremista", koja se prvi put pojavila čak 2011. Nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova joj pripisuje čak 13 napada, ali islednici smatraju da je reč ne o konkretnoj organizaciji, već o etiketi koju prisvajaju različiti počinioci.
Trenutni predmet istrage je Gvido Arnold, fizičar koji se bavi "biopolitikom" na Institutu za jezik i društvena istraživanja u Duizburgu. Nemačke vlasti sumnjaju da njegova predavanja i objave predstavljaju "inspiraciju i uputstva" saboterima, piše "Velt".
Arnold je u avgustu prošle godine održao predavanje aktivistima u Berlinu na kojem je napao "ultradesničarsku tehno oligarhiju" Ilona Maska i Marka Zukerberga i "destruktivnu" veštačku inteligenciju, zagovarajući "direktan napad odmah" na ono što je opisao kao "autoritarne projekte budućnosti".
Na pitanja "Velta", Arnold nije odgovorio.
Nemački istraživači ukazuju na moguću vezu između Arnolda i anarhističke organizacije "Čapuldži", što je turska reč za marodere. Ova grupa je 2015. objavila pamflet od 58 stranica pod nazivom "Diskonekt" (Isključenje), u kojem zagovara borbu protiv digitalizacije društva, ako treba i silom.
U aprilu 2020, "Čapuldži" je aplikaciju preko koje su vlasti pradile širenje koronavirusa osudila kao instrument špijunaže. Devet dana kasnije, neko je zapalio kablove za prenos podataka u Institut Hajnrih Herc, koji je radio na programiranju aplikacije. Na levičarskom portalu "Indimedija" osvanula je objava da se radi o udaru na "državne tehnologije dominacije i sociotehnološke agresije".
Arnold je u nedavnom intervjuu za nemački list "taz" izjavio da objave "Čapuldžija" mogu da inspirišu "želju za delovanjem", ali da to ne mora da znači paljevinu dalekovoda, već "delegitimisanje ove ideologije i pokušaj potkopavanja njenih temelja".
"Ima mnogo, mnogo načina da se pruži otpor ovoj sumornoj viziji budućnosti", izjavio je Arnold.
Nemačka policija nema mnogo sreće u borbi sa anarhistima. Službe bezbednosti su 2018. uspele da uhvate troje osumnjičenih za paljevine u Hamburgu pomoću prismotre jedne levičarske komune. U novembru 2020. su osuđeni na manje od dve godine zatvora.
U septembru 2021, anarhistički samizdat "Zindlumpen" je objavio analizu slučaja i podelio savete aktivistima kako da izbegnu policiju, poput upotrebe bicikala i javnog prevoza. Minhensko tužilaštvo je podiglo optužnice protiv tri osobe povezane sa publikacijom, ali je regionalni sud jednu od njih oslobodio zbog nedostatka dokaza. Kasnije je ta ista osoba osumnjičena za učešće u napadu na Johanistal u Berlinu.
Poverljiva analiza nemačke Savezne kriminalne policije dokumentovala je 321 slučaj sabotaže u zemlji tokom 2025, od čega čak 94 u poslednja tri meseca te godine. Uprkos stalnim pokušajima Berlina da te incidente dovede u vezu sa Rusijom, sve ukazuje da iza njih stoje levičari i anarhisti.
"Do sada policijske istrage nisu bile u stanju da u bilo kom konkretnom slučaju potvrde ulogu stranih obaveštajnih službi ili državnih faktora u odgovarajućim aktivnostima, kao ni izviđanju vitalne infrastrukture, vojnih objekata ili namenske industrije", kaže se u analizi nemačke federalne policije.
U martu su nemačke vlasti sprovele niz racija širom zemlje, uz učešće preko 500 pripadnika policije. Pronašli su uglavnom knjige poput "Diskonekta". Niko nije uhapšen.




