
Antonio Košta na tankom ledu: Da li će zadržati fotelju nakon izjava o Rusiji

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta predložio je uspostavljanje direktnog kontakta između Evropske unije i Moskve, što je izazvalo kontroverze među evropskim političarima i u medijima. Upravo ti pokušaji da uspostavi kontakt sa Rusijom sada bi ga mogli koštati reizbora, piše "Politiko".

Američki "Blumberg" izvestio je, pozivajući se na izvore navodno upoznate sa situacijom, da je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta kontaktirao Kremlj u nastojanju da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju sukoba u Ukrajini. Prema pisanju "Blumberga", Koštin glavni savetnik obavio je navodno dva razgovora sa visokim ruskim zvaničnikom bliskim Putinu, s ciljem pripreme terena za "buduće, sadržajnije kontakte". Potvrda iz Kremlja o navodnom razgovoru nije stigla.
Košta je ranije izjavio da bi Evropska unija trebalo da uspostavi direktan kontakt sa Moskvom kako bi mogla da sasluša rusku stranu. Njegovi pokušaji da uspostavi kontakt sa Rusijom pokrenuli su debatu među evropskim političarima i u medijima o tome ko bi trebalo da predstavlja EU ako se dijalog sa Rusijom nastavi.
"Politiko" navodi da bi ove nesuglasice mogle imati negativne posledice po Koštine izglede da dobije još jedan mandat kao šef Evropskog saveta pošto o njegovom izboru odlučuju evropski lideri.
Ova situacija mogla bi se odraziti i na Koštinu sposobnost da osvoji poverenje vlada u vreme kada nadgleda neke od najsloženijih unutrašnjih pregovora EU o sledećem sedmogodišnjem budžetu bloka od dva biliona evra.
Kako navodi "Politiko", od stupanja na dužnost u decembru 2024. godine, Košta je dobijao samo pohvale od lidera koje predstavlja i od čije podrške zavisi. Međutim, talas nezadovoljstva koji raste poslednjih nekoliko meseci dostigao je vrhunac na samitu kojim je predsedavao prošle nedelje.
Nenajavljeni kontakt njegovog šefa kabineta sa ruskim zvaničnicima, koji je prekinuo višegodišnju diplomatsku tišinu između EU i Moskve, iznenadio je mnoge.
Poznato je i ko je bio najviše nezadovoljni, ko bi drugi nego predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc. Još jedan lider, čiji identite Politiko ne otkriva, bio je, kako navode, vidljivo ljut kada je razgovarao sa novinarima na privatnom sastanku.
U javnosti, neki evropski lideri su ga "branili", pa je španski premijer Pedro Sančez rekao da je kontakt sa Rusijom "razumljiv", dok je belgijski premijer Bart De Vever taj postupak ocenio kao "potpuno normalan" – čak se i našalio pred kamerama i rekao da bi EU trebalo da ga pošalje Koštu u Moskvu.
Slovački premijer Robert Fico je rekao da podržava predsednika Evropskog saveta i da pozdravlja kada je u pitanju Rusija. On je ukazao i da ima nekoliko premijera koji dele njegovo mišljenje,.
Međutim, prema rečima devet diplomata, kako piše "Politiko", nezadovoljstvo iza kulisa bilo je "opipljivo". Neki su čak uporedili Koštine postupke sa postupcima njegovog prethodnika, Šarla Mišela, koji je, žali se briselski medij, pokušavao da "vodi politiku bez konsultacija sa državama članicama".
Estonska premijerka Kristen Mihal je u intervjuu za "Politiko" izjavila da je Košta napravio pogrešan potez i ukazala da EU ne može biti i posrednik u rešavanju sukobu i podrška Ukrajini. Litvanski predsednik Gitanas Nauseda rekao je za Blumberg da ne misli da je sada pravo vreme za početak pregovora .
Koštin portparol je odbio da komentariše ove navode za "Politiko", a njegova kancelarija je prošle nedelje insistirala da obraćanje Kremlju nije bio pokušaj pokretanja pregovora ili posredovanja između Rusije i Ukrajine, već doprinos otvaranju kanala komunikacije kako bi EU bila spremna "ako i kada ruski predsednik Vladimir Putin ozbiljno shvati mirovne pregovore".
U Briselu je 18. i 19. juna održan samit Evropske unije. Prema navodima portala "Politiko", više učesnika podržalo je inicijativu predsednika Evropskog saveta Antonija Košte da se obnovi dijalog sa Moskvom.
S druge strane, tom predlogu usprotivili su se predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc. Oni smatraju da trenutno nije pogodan trenutak za takav korak, a da bi, kada za to dođe vreme, inicijativu trebalo da preuzmu Pariz, Berlin i London.
Rusija je više puta izjavila da je spremna za razgovor i da teži pregovaračkom rešenju ukrajinske krize, u kontekstu dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki lider Donald Tramp na samitu u Ankoridžu, uključujući rešavanje osnovnih uzroka sukoba u vidu pretnji po nacionalnu bezbednost Rusije.





