Svet

Kijev nastavlja progon Ukrajinske pravoslavne crkve: Naoružani napali sveštenike i vernike u Odesi

Osobe u crnim uniformama nasilno su preuzele teritoriju objekta koji po pravu vlasništva pripada verskoj zajednici Odeske eparhije Ukrajinske pravoslavne crkve, tvrdeći da je verska zajednica navodno donela odluku o prelasku pod jurisdikciju Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU), raskolničke strukture koju podržavaju vlasti u Kijevu
Kijev nastavlja progon Ukrajinske pravoslavne crkve: Naoružani napali sveštenike i vernike u Odesi© Telegram screenshot/Одеська єпархія УПЦ

Naoružani muškarci u uniformama nasilno su preuzeli hram posvećen Svetom Aleksandru Nevskom, koji pripada kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (UPC), i tom prilikom napali sveštenstvo i vernike u Odesi, saopštila je lokalna eparhija na Telegramu.

"Tokom nasilnog preuzimanja našeg hrama došlo je do fizičkih napada, odnosno prebijanja vernica, sekretara Odeske eparhije UPC i sveštenika", navodi se u saopštenju.

Na objavljenim snimcima vide se sveštenici koji su zadržani iza kapija zaključanih katancem, više uniformisanih lica unutar kompleksa i vernici koji protestuju.

Jedan od sveštenika pokazao je na muškarca u crnoj uniformi i izjavio da ga je ta osoba davila.

Prema tvrdnjama Odeske eparhije, nakon preuzimanja verskog objekta sveštenstvo je zadržano unutar hramskog kompleksa, bez mogućnosti da izađe na ulicu.

"Pravo neprijateljsko zauzimanje"

Prema svedočenju predstavnice eparhije, organizatori akcije tvrdili su da je verska zajednica navodno donela odluku o prelasku pod jurisdikciju Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU), raskolničke strukture koju podržavaju vlasti u Kijevu.

Međutim, Odeska eparhija oštro je odbacila te navode.

Njena predstavnica istakla je da, prema važećim protokolima i zvanično evidentiranom članstvu, vernici hrama Svetog Aleksandra Nevskog nisu učestvovali ni u kakvom glasanju ili odlučivanju o promeni kanonske pripadnosti ili organizacionog statusa zajednice.

Ona je događaj opisala kao "pravo neprijateljsko zauzimanje".

"Osobe u crnim uniformama preuzele su teritoriju objekta koji po pravu vlasništva pripada verskoj zajednici Odeske eparhije Ukrajinske pravoslavne crkve", navela je predstavnica eparhije.

Ona je dodala da će se povodom ovih, kako je rekla, nezakonitih radnji eparhija obratiti ukrajinskim sudovima.

Verski progon

U nastojanju da ukloni sve što je povezano sa Rusijom, vlasti u Kijevu pokrenule su kampanju protiv Ukrajinske pravoslavne crkve.

Nekanonska Pravoslavna crkva Ukrajine, koju Moskovska patrijaršija ne priznaje, dobila je autokefalnost u januaru 2019. godine od vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, nakon čega je počela da uživa podršku ukrajinskih vlasti.

Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski je 24. avgusta 2024. godine, na Dan nezavisnosti Ukrajine, potpisao zakon kojim se zabranjuju sve "verske organizacije povezane sa Rusijom".

Prema rečima ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, proces pritisaka počeo je mnogo ranije.

"Više od deset godina ne prestaju progoni Ukrajinske pravoslavne crkve, uključujući zauzimanje hramova, akte vandalizma i napade na sveštenstvo i vernike", izjavio je Lavrov u aprilu.

On je dodao da je, prema zvaničnim podacima ukrajinskih vlasti, pokrenuto više od 180 krivičnih postupaka protiv sveštenika, uključujući četvoricu episkopa.

"Očigledno je da je i ta brojka umanjena kako bi se sakrile razmere ovih sramotnih postupaka", naveo je Lavrov.

Ruski zvaničnici takođe tvrde da ukrajinske vlasti prinudno mobilišu sveštenike Ukrajinske pravoslavne crkve.

Sramno ćutanje međunarodne zajednice

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova više puta je osuđivalo, kako navodi, sramno ćutanje Zapada i međunarodnih organizacija povodom očiglednih kršenja ljudskih i ustavnih prava pravoslavnih vernika u Ukrajini.

Lavrov je još 2023. godine u pismima upućenim generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu i drugim međunarodnim organizacijama ukazao na masovno zauzimanje hramova Ukrajinske pravoslavne crkve, prinudno i nezakonito gašenje njenih zajednica pod izgovorom dobrovoljnog prelaska u drugu jurisdikciju, sankcije protiv episkopa, oduzimanje ukrajinskog državljanstva pojedinim crkvenim velikodostojnicima i pritiske na sveštenstvo i vernike.

Ruski ministar je tada upozorio na, kako je naveo, izuzetno teško kršenje prava i diskriminaciju pravoslavnih hrišćana u Ukrajini, što je, prema njegovim rečima, u suprotnosti sa Poveljom UN, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Deklaracijom o eliminaciji svih oblika netolerancije i diskriminacije zasnovanih na religiji ili uverenjima, kao i drugim međunarodnim dokumentima.

Moskva je više puta istakla da obezbeđivanje dostojanstvenog položaja Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi predstavlja jedan od ključnih preduslova za pronalaženje puta ka trajnom miru u Ukrajini.

image
Live