Svet

EU bi da kroji sudbinu na Balkanu: Poznato o čemu će se raspravljati danas u Briselu

Uoči sastanka Saveta za spoljne poslove EU Kaja Kalas je najavila da će ministri spoljnih poslova EU, pored Ukrajine i sankcija Rusiji, razgovarati i o Jermeniji i Ormuskom moreuzu, a tema će biti i izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
EU bi da kroji sudbinu na Balkanu: Poznato o čemu će se raspravljati danas u Briselu© Tanjug/AP Photo/Marius Burgelman

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas najavila je da će se na današnjoj sednici Saveta za spoljne poslove EU (FAC) razgovarati o Zapadnom Balkanu, posebno o BiH i novom visokom predstavniku, kao i o Ukrajini, crnomorskoj strategiji, Jermeniji, Bliskom istoku i Sudanu.

"Jedna od tema o kojima ćemo razgovarati je Zapadni Balkan, pogotovo Bosna i Hercegovina i novi visoki predstavnik, kao i proces s tim u vezi", rekla je Kalasova pred početak zasedanja, objavljeno je na zvaničnom sajtu EU.

Kako je istakla, sednica će početi temom Ukrajine i navodnih civilnih pritvorenika, a o Rusiji će se razgovarati kroz "rad na usvajanju 21. paketa sankcija" za koji još uvek ne postoji saglasnost.

Kalas je rekla da će se razgovarati i o strategiji EU za Crno more i istakla da Bugarska i Rumunija zajedno rade na zaštiti kritične infrastrukture, ali i na neutralisanju hibridnih pretnji u tom regionu.

"Razmatraćemo i novu Partnersku misiju za Jermeniju kako bismo se borili protiv hibridnih pretnji i koordinisanih i namernih stranih aktivnosti sa ciljem manipulisanja informacijama (FIMI) sa kojima se tamo suočavaju", rekla je Kalas.

Govoreći o krizi na Bliskom istoku, ona je ukazala da Ormuski moreuz mora biti otvoren i da sloboda plovidbe mora biti poštovana, i poručila da ne smeju da se uvode takse niti naknade za plovidbu tom pomorskom rutom.

"Imaćemo i radni ručak sa partnerima iz Persijskog zaliva u vezi sa bezbednošću tog regiona", dodala je.

Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIK) sastao se dva puta u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspeli.

Na prvoj sednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspele da dođu do dogovora o nasledniku Kristijana Šmita koji je bio na funkciji visokog predstavnika iako ga nije izabrao Savet bezbednosti UN što je obaveza po Dejtonskom sporazumu.

Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIK-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza.

U odgovoru iz Stejt departmenta za Radio Slobodnu Evropu ranije je rečeno da Vašington i dalje pokušava "da dođe do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija".

Istakli su da podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a dodali su da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sledećem visokom predstavniku".

PIK je saopštio da očekuje da će dogovor o novom visokom predstavniku biti postignut "što je pre moguće", sa ciljem da imenovanje bude završeno najkasnije do 14. jula.

image
Live