Svet

"Danas na RT": Da li će Iran odgovoriti Kijevu za napad na brod i kakve veze Irak ima sa Ukrajinom

O situaciji na Bliskom istoku i Ukrajini za "Danas na RT" govorio je novinar Andrej Mlakar

Teheran je posle ukrajinskog napada na iranski teretni brod u Kaspijskom jezeru upozorio Kijev da će odgovoriti. Istovremeno, u Iraku su ukrajinske ćelije napale državne institucije, a Iran je više puta upozorio Bugarsku da se ne meša u rat. O spajanju sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku za "Danas na RT" govorio je novinar i analitičar Andrej Mlakar.

"Verujem da će Iran odgovoriti na ukrajinski napad u Kaspijskom jezeru, samo je pitanje kada. Prema informacijama kijevskih obaveštajnih službi, možda već noćas i to sa četiri balističke rakete sa kasetnim bojevim glavama, što je izazvalo paniku u Kijevu", rekao je on.

Ironično je, dodao je Mlakar, što bi to opravdalo postojanje američkog antiraketnog štita u Rumuniji koji bi onda mogao da "zaštiti Zelenskog".

Istina, dodao je, štit je bio postavljen da brani teritoriju Evrope, ali su radari bili usmereni ka Rusiji. Sada će, kaže, opravdati svoje postojanje braneći istok Evrope od iranskog napada.

Pitanje svih pitanja je, kaže Mlakar, da li će Amerikanci zaista presreti iranske rakete (ako ih Teheran ispali). To bi bila prva upotreba tog štita u Evropi, a to će imati reprekusije, upozorio je.

Mlakar je naveo da je napad na iranski teretni brod kršenje povelje UN i da je Vladimir Zelenski taj koji pokušava da uvuče Evropu u širi rat pošto je njegova vojska u katastrofalnom stanju.

"Najavljena nova kontraofanziva Ukrajinaca je poslednji, očajnički potez Kijeva i Zelenski tim terorističkim napadima pokušava da zapali bure baruta i spoji istočnu Evropu i Bliski istok u jedan front", naveo je Mlakar.

Ocenio je da neki tajni plan Evrope po pitanju Bliskog istoka i Ukrajine postoji, pošto je neverovatno da Evropa ćuti na skorašnja dešavanja - a cilj je iscrpljivanje Rusije.

Uz to, dodao je, Bugarskoj je tri puta poslato upozorenje da ne dozvoli SAD korišćenje svoje teritorije za vojne operacije protiv Irana. Ako Teheran ispuni pretnje, ostaje pitanje kako će reagovati NATO, pošto je bugarska članica alijanse, rekao je Mlakar.

"Neki misle da Zelenski gura priču u tom smeru - da se NATO udari i tako objedini Iran i Rusiju u jedan front i privuče Amerikance da nastave da ga finansiraju. On zna da je Donald Tramp alergičan na Iran i da mu je, istovremeno, američki predsednik jedini izlaz pošto zavisi od EU i Britanaca za vojnu pomoć".

Kada je reč o Iraku i saopštenju savetnika za nacionalnu bezbednost Kasima el Abudija da su ukrajinske ćelije izvršile napada na vladine institucije u zemlji - što je Kijev, naravno, demantovao, Mlakar je podsetio da je 2003. godine, kada se završila američka okupacija Iraka, Ukrajina poslala svoje kontingente vojske u zemlju.

Tamo su ostali nekoliko godina i imali su dovoljno vremena da razviju veze, kontakte, bazu i ćelije. Interesantno je da te ćelije - koje su radile za Kijev - nisu znale jedna za drugu, što je princip po kome radi i Al Kaida, rekao je Mlakar.

Cilj napada na objekte u Iraku je destabilizacija zemlje za koju bi bio optužen Iran. Time bi se izazvao širi sukob u koji bi bila uvučena i Rusija, što bi primoralo Moskvu da podeli svoje snage i pošalje trupe i na Bliski istok.

To je pokušaj Zelenskog, pošto su mu sve ostale opcije propale. Da kupi vreme i pokuša da odloži neminovni poraz, rekao je Mlakar.

image
Live