Svet

Zašto je džamija Al Aksa poprište izraelsko-muslimanskog sukoba

Objašnjavajući fenomen mesta koje je sveto i za Jevreje i muslimane, "Vašington post" smatra da je do pogoršanja verskih odnosa došlo s ulaskom ministra nacionalne bezbednosti Itamara Ben-Gvira u izraelsku vladu
Zašto je džamija Al Aksa poprište izraelsko-muslimanskog sukoba© Tanjug/AP Photo/Mahmoud Illean

U poslednjih četvrt veka džamija Al Aksa je bila poprište oštrih sukoba izraelske policije i muslimanskih vernika a, po rečima Hamasa, upravo je nedavno nasilje u ovom hramu bilo povod za novi napad na Izrael.

Naime, izraelska policija je upala u džamiju u aprilu, usred muslimanskog svetog meseca Ramazana, a neposredno pre početka jevrejskog praznika Pashe, kada je povređeno više od sto ljudi.

Al Aksa se nalazi u središtu Starog grada u Jerusalimu a smatra se trećim najsvetijim mestom u islamu. Lokalitet koji Jevreji nazivaju Hramovna gora a muslimani Plemenito svetilište predstavlja sveto mesto za obe religije jer su se tu nalazili Hram kralja Solomona, koji su uništili Vavilonci, i hram koji su sravnili Rimljani u prvom veku nove ere; pred delom preostalog zapadnog zida drugog hrama tzv. Zida plače se mole Jevreji.

Iako je Izrael, koji je ovaj deo Jerusalima odvojio od Jordana tokom Arapsko-izraelskog rata 1967. i smatra ga integralnim delom prestonice, mahom sprečavao jevrejske verske obrede na tom mestu ne bi li se sprečilo nasilje, u poslednje vreme je olabavio tu praksu. Međutim, novi ministar nacionalne bezbednosti Itamar Ben-Gvir, inače vođa izraelskog ekstremno desničarskog verskog nacionalističkog pokreta, počeo je da se zalaže za veće prisustvo Jevreja na Hramovnoj gori.

"Vašington post" podseća da je Ben-Gvir (na funkciji od kraja 2022) poznat po provokativnim potezima čiji je cilj da se potvrde jevrejska prava na palestinsku zemlju ili verske prostore, a u januaru je čak obišao ovo sveto mesto, što je bila prva takva poseta visokog izraelskog zvaničnika u poslednjih nekoliko godina.

Lokacija je u srži borbe između Izraelaca i Palestinaca za kontrolu nad Jerusalimom. Status grada pokazao se kao ključna tačka u nastojanjima da se postigne rešenje sukoba dve strane, a Al Aksa je postala simbol palestinske potrage za samoopredeljenjem, navodi list.

"Džamija je najvažnije versko mesto za muslimane u Palestini i ujedno centralno za palestinski identitet. Svaki put kada se ministar ili član Kneseta ili član ekstremističke grupe doseljenika popne na imanje Al Akse, narušava status kvo", rekao je stručnjak za palestinska pitanja sa Instituta za Bliski istok Halid Elgindi.

Kršenje statusa kvo mnogi Palestinci tumače kao akt agresije. A ulazak Ben-Gvira u vladu ohrabrio je članove izraelskog religioznog nacionalističkog pokreta da sve češće izlaze na trg.

Ben-Gvir je ključni igrač u najdesničarskijoj vladi u istoriji Izraela, poznat je po svojim jevrejskim suprematističkim stavovima, ali i osuđen za podsticanje na rasizam protiv Arapa i podržavanje terorističke grupe. Čak je ranije podržao aktiviste koji su pretili da će zaklati jagnje u kompleksu Al Akse tokom Pashe, zaključuje "Vašington post".

image