Svet
Kako se uništavaju izbori u Americi: Glasanje poštom i džerimendering
Tokom izbora 2020, aktivisti Demokratske stranke su promovisali "glasanje u odsustvu", putem "pružanja pomoći u popunjavanju glasačkih listića" radi zaštite "obespravljenih", što je odlučilo o ishodu izbora
Demokratija i izbori u SAD izloženi su napadima neprofitnih organizacija, koje su uspele da suštinski promene način na koji se do sada glasalo, što je postalo posebno vidljivo posle izbora 2020. godine, konstatuje sajt "Ameriken konzervativ".
SAD, taj "bastion demokratije", koji je isključivo za sebe uzurpirao pravo da odlučuje koji su izbori demokratski a koji ne, i čiji rezultati mogu da budu priznati, imaju anahron izborni sistem, čiji su temelji zacrtani američkim Ustavom. Ali američki izborni sistem svejedno nastavlja da evoluira, čak i ako to obesmišljava ili ubija sam smisao tako zamišljene demokratije.
Hronološki poslednje promene izbornog sistema uključuju masovno glasanje putem pošte, što je kvalitet kandidata i ubeđivanje birača učinilo ili nevažnim ili besmislenim. Takođe, ovaj trend je uneo mnoge suštinske novine u američko "shvatanje demokratije", a jedna od njih je to što se glasovi sakupljaju nedeljama pre izbora.
Još je važnije, primećuje ovaj sajt, da su demokrate uvođenjem masovnog glasanja putem pošte stvorile "novo urbano izborno polje", na kome im je pobeda (bila) unapred osigurana.
Za razliku od uobičajenog mišljenja, glasanje putem pošte nije proširilo "prava birača". Zapravo, ovo glasanje je samo značajno povećalo ulogu birača iz urbanih centara i takozvanih neprofitnih organizacija, kao što je Centar za tehnologiju i građanski život ili Nacionalni institut za glasanje kod kuće.
Zvezda smrti za republikance
Glasanje putem pošte dalo je očiglednu prednost biračima Demokratske stranke, na račun "staromodnih birača" koji izlaze na biračko mesto. Izbori iz 2020. nisu bili "normalni izbori", barem ne na način kako se to shvatalo u SAD u prošlom veku.
Ova tehnika je razvijena zahvaljujući Programu pomoći Centra za tehnologiju i građanski život (CTCL), čiji je cilj bio da preuzme kontrolu nad izborima, posebno u državama koje su bile kritične za Demokratsku stranku.
Najveći deo novca iz ovog programa korišćen je za "mobilizaciju birača da glasaju putem pošte", koja je favorizovala demokratske kandidate. Aktivisti su "promovisali glasanje u odsustvu", putem "pružanja pomoći u popunjavanju glasačkih listića", što je pravdano potrebom "zaštite obespravljenih stanovnika". Drugim rečima, glasači nisu bili sposobni da sami popune glasački listić.
Uzgred, ovaj način finansiranja, koji usmerava glasače, nema nikakve veze sa tradicionalnim finansiranjem političkih kampanja, koje je već prethodno duboko kompromitovalo američku demokratiju.
U pitanju je prava orvelovska tehnika, koja sam izborni proces čini nebitnim ili barem predvidljivim. Aktivisti su išli od vrata do vrata, jureći za glasačkim listićima u gusto naseljenim urbanim oblastima koja su naklonjena Demokratskoj stranci.
Glasanje putem pošte u izrazito urbanim enklavama, u takozvanim "kolebljivim državama", finansirano sredstvima CTCL, odigralo je presudnu ulogu u pobedi Džozefa Bajdena 2020.
Kako zaključuje politički analitičar Džejms Kembelu, očekivani "crveni talas" 2022. nije se dogodio jer su demokrate radikalno promenile način vođenja kampanje.
Masovno slanje glasačkih listića nije moglo biti korišćeno u ruralnim područjima, koja tradicionalno pripadaju Republikanskoj stranci.
Autori Čarli Mahtesijan i Madi Aleksander zaključili su da su države koje imaju fleksibilna pravila o glasanju putem pošte, poput Kolorada ili Mičigena, postale "zvezda smrti koja ubija republikance."
U stvari, demokrate su uvele "paralelni izborni sistem", koji se naziva i "izborno-industrijskim kompleksom", što je na kraju odlučilo o ishodu izbora.
Džerimendering: Pravo političara da biraju svoje glasače
Glasanje putem pošte nije jedini način na koji je kompromitovana američka demokratija. Jedan od starijih se naziva "džerimendering". U pitanju je klasična šema manipulacije granicama izbornih okruga, čiji je cilj da favorizuje određenu stranku putem razbijanja ili koncentrisanja birača u pojedinom izbornom okrugu.
Profesor Vejn Daunkins sa Morgan univerziteta opisao je ovaj fenomen kao "pravo političara da biraju svoje glasače."
Naziv "džerimendering" je složenica od imena potpredsednika SAD Elbridža Džerija i reči koja označava daždevnjaka. Dok je 1812. bio guverner Masačusetsa, Džeri je stvorio posebni izborni okrug u Bostonu, koji je imao oblik ove životinjice.
Ovaj način izborne manipulacije danas se smatra "klasičnim primerom korupcije izbornog procesa".
Potpredsednikov "patent" je 1812. postao predmet ismevanja i karikatura.
Autor pakosne složenice "džerimendering" nikad nije tačno utvrđen. Ona je postala neka vrsta opšteg dobra, kojim su SAD zadužile demokratiju u svetu.
