
Suša uzima danak: Rod kukuruza i soje ispod proseka, sa suncokretom bolje stanje

Visoke temperature i suša smanjili su poljoprivredne prinose u Srbiji. Rod kukuruza i soje je ispod proseka, dok je sa suncokretom nešto bolje stanje. Prvi ugovori za novi rod kukuruza i suncokreta već su zaključeni na Produktnoj berzi, a preliminarne cene pokazuju da proizvođače očekuje još jedna neizvesna jesen.
Vršilac dužnosti direktora Produktne berze Vlado Kovačević kaže da se cena standardnog kvaliteta pšenice na Produktnoj berzi kreće između 20 i 20,2 dinara po kilogramu bez PDV-a, dok je cena kukuruza od 19 do 19,2 dinara bez analize. Kukuruz sa analizom na aflatoksin postiže nešto višu cenu.

Posebno interesovanje trenutno vlada za suncokret, čija se cena kreće između 52 i 52,2 dinara. Soja je od 55 do 56 dinara, dok je cena ječma između 17,8 i 18 dinara.
Suša već nekoliko godina najviše pogađa poljoprivredne kulture sa dužim vegetacionim periodom.
"Ono što nam stiže sa terena je da će biti ispodprosečan rod soje i kukuruza, dok po pitanju suncokreta očekujemo bolji rezultat", kaže Kovačević.
Suncokret takođe ima duži vegetacioni period, ali je, objašnjava, otporniji na sušu od kukuruza i soje, pa su i očekivanja u pogledu prinosa povoljnija.
Još jedan značajan faktor za domaće tržište je nizak vodostaj Dunava. Kovačević ukazuje na to da su žitarice i uljarice kabasti proizvodi sa relativno niskom cenom u odnosu na masu, zbog čega troškovi transporta imaju veliki uticaj na trgovinu.
Prema njegovim rečima, protok Dunava na granici sa Rumunijom trenutno je na oko 40 odsto uobičajenog nivoa.
"Praktično je naša najbitnija izvozna magistrala, Dunav prema luci Konstanca, sada prekinuta", ističe Kovačević.
Zbog toga Srbija trenutno ne može u potpunosti da iskoristi izvozne mogućnosti preko Konstance, pa se traže alternativni pravci – pre svega kamionski i železnički transport. Na međunarodno tržište, istovremeno, utiče situacija u crnomorskom regionu i smanjen izvoz iz Ukrajine i Rusije.
Kovačević ističe da je tržište žitarica i uljarica globalno i da poremećaji u jednom delu sveta mogu da utiču na cene na drugim tržištima. Navodi da je cena pšenice na američkom tržištu dostigla najviši nivo u poslednje tri godine, dok se na pariskom Matifu (berzi) kretala oko 239 evra po toni. Kod kukuruza je, takođe, zabeležen rast cena. Domaće cene su, kako objašnjava, u velikoj meri povezane sa kretanjima na svetskim berzama.
Ipak, reakcija domaćeg tržišta ne mora uvek da bude istovremena sa promenama u svetu, jer zavisi i od mogućnosti Srbije da izveze robu. Upravo je nizak vodostaj Dunava primer kako problem sa transportom može da spreči domaće proizvođače i trgovce da u određenom trenutku iskoriste povoljniju cenu na inostranom tržištu.
Govoreći o tome šta poljoprivrednici mogu da očekuju tokom predstojeće jeseni, Kovačević navodi da bi tržište moglo da ostane veoma dinamično.
"Očekujemo turbulentnu jesen, ali naši ratari i trgovci su se već navikli na tako nešto", kaže Kovačević.
Zbog brzih promena izazvanih geopolitikom, logistikom i nivoom Dunava, poljoprivrednicima savetuje da kontinuirano prate tržište i, kada je to moguće, upravljaju rizikom od promene cena.




