Ekonomija
Sve nestalo za 20 minuta: Kako se odigrala najveća pljačka u istoriji kriptovaluta
Hakeri su ukrali 6,3 milijarde dolara sa "Bajnensa", najveće svetske berze kriptovaluta, u do sada najvećoj krađi digitalne imovine
Iz novčanika koje "Bajnens" – najveća svetske berze kriptovaluta - koristi za obradu transakcija izvučene su kriptovalute u vrednosti od oko 6,3 milijarde dolara.
U saopštenju objavljenom na platformi Iks, "Bajnens" je naveo da su u početku pretpostavljali da je napad izveden putem kompromitovanog laptopa. "Međutim, naša naknadna istraga otkrila je dodatne tačke prodora", dodali su, ne iznoseći više detalja.
Investigation update: Our initial investigation suggested that the security incident may have involved a compromised laptop, however our subsequent investigation has uncovered additional points of breach. This was a complex attack, and we are doing all we can in coordination with law enforcement to resolve it. We are still gathering the facts, and will share more directly as we have them. Binance will cover all losses from the SAFU fund and the company’s funds. User funds are safe. We are still on track towards the expected timeline to resume the withdrawal service in 45 hours. Deposits remain unaffected. The outflows ceased when we paused withdrawal service earlier. We are still working with partners to freeze many of the impacted assets, and have frozen around $3 billion thus far. We will continue to provide further updates through official Binance channels as more verified information becomes available.
— Binance (@binance) October 30, 2026
Prema podacima sa svog veb-sajta, ova berza upravlja fondom za zaštitu imovine korisnika – rezervom u bitkoinima vrednom milijardu dolara, namenjenom zaštiti klijenata u slučaju bezbednosnih propusta.
Ričard Teng, jedan od izvršnih direktora, izjavio je da će gubici biti pokriveni iz tog fonda, kao i iz sopstvenih resursa kompanije.
Prema navodima američke firme "TRM labs", koja se bavi analizom blokčejna, napadači su kompromitovali "Bajnensovu" "infrastrukturu za potpisivanje" – sistem koji odobrava transakcije – što im je omogućilo da izdaju naloge koji su ispraznili pogođene novčanike.
Blokčejn zapisi pokazuju da se glavni deo pljačke odigrao u roku od oko 20 minuta, počevši ubrzo nakon 20 časova po Griniču u četvrtak.
Nakon što su sredstva prebačena, napadači su pokušali da ih što brže izmeste van domašaja "Bajnensovih" partnera i izdavalaca "stabilnih kovanica" (stablecoins), koji su uspeli da zamrznu otprilike polovinu ukradene imovine.
Jedna od specifičnosti pojedinih kriptovaluta – uključujući i vodeće "stabilne kovanice" kao što su USDT i USDC – jeste mogućnost da ih izdavaoci daljinski zamrznu.
"Jednostavno rečeno, napadači možda nisu ukrali ključ od trezora, već su preuzeli kontrolu nad sistemom koji trezoru daje nalog da isplati sredstva", objasnio je Rojtersu Džošua Ču, advokat iz Hongkonga koji se bavi pravnim slučajevima vezanim za kriptovalute.
Ko stoji iza pljačke?
Nekoliko američkih firmi za analizu blokčejna navodi da ovaj napad ima sličnosti sa prethodnim operacijama koje se pripisuju severnokorejskim hakerima.
Teng je izjavio da istraga koju sprovodi "Bajnens" još uvek nije identifikovala napadače, dok je Severna Koreja demantovaoa umešanost u krađu kriptovaluta.
Kompanija TRM je navela da ovaj upad deli karakteristike sa prošlogodišnjim napadom na kripto-berzu "Bajbit", koji je FBI pripisao severnokorejskim hakerima. Iz ove firme su poručili da su gotovo sigurni da iza krađe na platformi "Bajnens" stoji ista grupa.
Gde je novac?
Oko polovinu ukradene imovine čine "stabilne kovanice" – kriptovalute čija je vrednost vezana za neku drugu imovinu (poput dolara) – koje su izdavači u međuvremenu zamrznuli.
To ne znači da će ta sredstva biti vraćena platformi "Bajnens", ali značajno ograničava mogućnost napadača da ih pretvore u gotovinu.
Iz kompanije TRM navode da je deo sredstava već iskorišćen kao zalog za pozajmljivanje itera, a procenjuju da su bitkoini i iteri u vrednosti od oko 2,4 milijarde dolara sada nedostupni.
Budući da ne postoji centralizovani subjekt koji izdaje bitkoin ili iter, niko ne može da zamrzne tu imovinu, objašnjava Patrik Tan, glavni pravni savetnik u kompaniji "Čejn Argos", firmi iz Singapura koja se bavi analitikom blokčejn podataka.
"Bitkoini i iteri se mogu zaustaviti samo ako ih napadač pošalje na kripto-berzu ili kod brokera koji su u mogućnosti – i voljni – da ih zamrznu, ili ako organi za sprovođenje zakona dođu do privatnih ključeva."
Učesnici na tržištu i analitičari smatraju da će napadači verovatno pomešati ukradene kriptovalute sa drugom imovinom, ili će koristiti manje poznate novčiće i berze kako bi pokušali da prebace stečena sredstva.
Šta dalje?
Ova krađa je najnovija u nizu velikih napada na digitalnu imovinu. Prema podacima kompanije TRM, napadači su prošle godine, kroz gotovo 150 pojedinačnih incidenata, ukrali kriptovalute u vrednosti od 2,9 milijardi dolara.
Napad je takođe uzdrmao poverenje u ovaj sektor. U petak je došlo do pada vrednosti kriptovaluta, a smanjila se i ukupna tržišna vrednost "stabilnih kovanica", što ukazuje na to da su investitori povlačili svoj kapital iz digitalne imovine.
Live
