Ekonomija

RT Balkan računica: Koliko ćemo plaćati struju od 1. maja, a koliko ona košta u Evropi?

Prema podacima Evrostata, najskuplju struju troše građani Danske i Belgije
RT Balkan računica: Koliko ćemo plaćati struju od 1. maja, a koliko ona košta u Evropi?Getty © Oli Scarff

Potrošače u Srbiji od 1. maja očekuje novo poskupljenje energenata. Agencija za energetiku je saopštila da će struja poskupeti za osam odsto, a gas za 10 odsto.
Cena gasa sa porezom biće 4,55 dinara po kilovat-satu, a cena struje 13,31 dinar.

U našoj zemlji je struja već poskupela od 1. januara i to 8 odsto, dok je cena gasa od početka godine uvećana za 11 odsto. 

Iz Agencije za energetiku navode da će, uprkos najnovijem poskupljenju cena struje u Srbiji, ona i dalje biti među najnižim u Evropi. 

Sa najnovijim poskupljenjem ona će se praktično izjednačiti sa cenom najjeftijih kilovata u Evropskoj uniji - koje plaćaju stanovnici Mađarske i Bugarske, a iznosi 0,11 evra.

Poskupljenje struje je, između ostalog, predviđeno i aranžmanom koji Srbija ima sa Međunarodnim monetarnim fondom. Predstavnici MMF-a su u više navrata naglašavali da cene struje u Srbiji ne smeju ostati na trenutnom nivou, koji su ocenili niskim. 

Stručnjaci kažu da trenutne cene jesu neodržive, ali ukazuju da povećanje ne sme da dođe bez reformi i racionalizacije u javnim energetskim preduzećima.

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je nedavno izjavio da je inflacija u Srbiji obuzdavana kontrolom cena gasa i električne energije koje su u Evropi porasle višestruko, a da u Srbiji prošle godine to ni izbiliza nije bilo tako.

On je istakao da je plaćena visoka cena i da su iz budžeta preduzećima iz energetskog sektora date oko 2,4 milijarde evra, te da će država nastaviti još da plaća.

Dodao je da će na kraju cene energenata opet biti povećane tokom 2023. i ukazao da će to onda da se prelije na inflaciju tokom ove godine i da će ona verovatno u Srbiji zbog toga trajati duže nego u drugim evropskim zemljama.

Pojedini ekonomisti već dugo, shodno razmišljanju MMF-a, navode da bi trebalo napraviti efikasniji sistem ciljane socijalne zaštite najugroženijih, ali da oni koji to nisu treba da plaćaju realne cene, koje moraju biti više od trenutnih, jer tvrde da "energenti nisu socijalna, već ekonomska kategorija"

Koliko plaćaju građani EU?

Električna energija za domaćinstva je u drugoj polovini prošle godine u Evropi poskupela 4,9 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, a evropski potrošači su je u proseku plaćali 0,28 evra po kilovat-času. Cene koju plaćaju građani u zemljama članicama EU, međutim, drastično se razlikuju. 

Prema podacima Evrostata, najskuplju struju troše građani Danske i Belgije. 

Za potrošače u domaćinstvima u EU sa godišnjom potrošnjom između 2.500 i 5.000 kilovat-časova, cene električne energije u drugoj polovini 2022. po kilovat-času bile su najviše u Danskoj (0,59 evra), Belgiji (0,45 evra), Irskoj (0,42 evra) i Češkoj (0,38 evra).

Najniže cene električne energije registrovane su u Mađarskoj i Bugarskoj (0,11 evra). Za danske potrošače u domaćinstvima, trošak po kilovat-času bio je više nego dvostruko veći od prosečne cene u EU, dok su domaćinstva u Holandiji u mnogo povoljnijem položaju, jer kilovat-čas plaćaju 38,1 odsto manje od proseka EU.

Generalni direktorat Evropske komisije je u svom aprilskom izveštaju objavio da su cene struje i gasa u drugoj polovini prošle godine bile najviše od kada ih "Evrostat" meri.

Cene struje su za godinu dana porasle u svim zemljama EU, osim na Malti i u Holandiji.

Rekorder po rastu troškova, kada je u pitanju ovaj energent je Rumunija, gde je cena struje više nego udvostručena, jer su računi potrošača uvećani za čak 112 odsto. Slede Češka (97 odsto), Danska (70 odsto), Litvanija (65 odsto) i Letonija (59 odsto).

Cene struje su najmanje porasle u Luksemburgu (3 odsto), Austriji i Nemačkoj (po 4 odsto), kao i u Poljskoj i Bugarskoj (po 5 odsto).

Gas je u drugoj polovini 2022. godine poskupeo u svih 27 zemalja EU. U Češkoj je cena gasa, izražena u nacionalnoj valuti, porasla za čitavih 231 odsto, slede Rumunija (165 odsto), Letonija (157 odsto), Litvanija (112 odsto) i Belgija (102 odsto). U samo dve zemlje EU, cena gasa porasla je za manje od 20 odsto, a to su Hrvatska (14 odsto) i Slovačka (18 odsto).

Koliko ćemo plaćati struju od 1. maja?

Prosečna cena električne energije sa porezom će biti  13,31 dinara (0,11 evra). Prema cenovniku "Elektroprivrede Srbije" za dvotarifno merenje, u takozvanoj zelenoj zoni, koja podrazumeva potrošnju do 350 kilovata mesečno od 1. maja cena više dnevne tarife (preko dana) iznosiće 8,33 dinara, a u nižoj dnevnoj tarifi (jeftina struja tokom noći) biće 2,08 dinara.

U plavoj zoni, gde je potrošnja od 351 do 1.600 kilovata mesečno, viša dnevna tarifa iznosiće 12,50 dinara, dok će u nižoj tarifi biti 3,12 dinara.

U crvenoj zoni, gde je potrošnja veća od 1.600 kilovata, u višoj dnevnoj tarifi kilovat će koštati 25,01 dinara, a u nižoj 6,25 dinara.

U jednotarifnom merenju, u zelenoj zoni kilovat će koštati 7,29 dinara, u plavoj zoni 10,94 i u crvenoj zoni 21,88 dinara.

image