Ekonomija

Evrostat: Sedam odsto stanovništva EU ne može da zagreje dom, svaki drugi Nemac živi u tuđem stanu

Najnoviji statistički podaci, odnose se na period pre energetske krize i preporučene štednje energenata koju je tokom prošle godine promovisala EU, kako bi smanjila zavisnost od ruskog gasa
Evrostat: Sedam odsto stanovništva EU ne može da zagreje dom, svaki drugi Nemac živi u tuđem stanuGetty

Gotovo sedam odsto stanovništva Evropske unije tokom 2021. godine nije bilo u stanju da održi svoj dom adekvatno toplim, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio "Evrostat". Među državama članicama EU taj procenat se kretao od 1,3 odsto u Finskoj do čak 23,7 procenata u Bugarskoj. 

Najnoviji statistički podaci, odnose se na period pre energetske krize i preporučene štednje energenata koju je tokom prošle godine promovisala EU, kako bi smanjila zavisnost od ruskog gasa. 

Kada je u pitanju dostupnost toplotne energije, situacija je tokom 2021. godine varirala u svim zemljama EU, pri čemu je najveći udeo ljudi koji nisu u stanju da održe svoj dom adekvatno toplim prijavljen u Bugarskoj (24%), Litvaniji (23%), Kipru (19%), Grčkoj (18%) i Portugalu (16 %). Nasuprot tome, najmanji udeo zabeležen je u Finskoj (1%), kao i u Švedskoj, Sloveniji i Austriji, gde je udeo bio manji od dva odsto. 

Najnoviji statistički podaci o uslovima stanovanja pokazuju i da ukupno 17 odsto ljudi, odnosno gotovo svaki peti Evropljanin, živi u prenaseljenom stanu, a svaki treći u iznajmljenom smeštaju. Među državama članicama EU postojale su znatne razlike, sa stopom prenaseljenosti iznad 30 odsto u Slovačkoj (31,2 %), Hrvatskoj (34,4 %), Poljskoj (35,7 %), Bugarskoj (37,9 %) i Rumuniji (41,0 %), koja je dostigla vrhunac u Letoniji ds 41,3 %.

Grci najviše opterećeni troškovima stanovanja

Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja 2021. iznosila je 8,3 odsto za stanovništvo EU, s udelom većim od 10 % u Nemačkoj (11,0 %), Bugarskoj (11,6 %), Holandiji (12,5 %) i Danskoj (15,5 %), a vrhunac od 28,8 % zabeležen je u Grčkoj.

U 2021. godini je 69,9 odsto osoba u EU živelo u stambenom objektu u kojem stanuje vlasnik. Taj udeo se znatno razlikovao među državama članicama EU, od 49,1 odsto u Nemačkoj, 54,2 % u Austriji i 59,2 % u Danskoj, jedine države članice s manje od 60 % stanovništva koje poseduju vlastiti stan – do 90,5 % u Hrvatskoj, 91,7 % u Mađarskoj, 92,9 % u Slovačkoj i 95,3 % u Rumuniji.

Većina (43,8 %) stanovništva EU 2021. živela je u stambenom objektu u kojem stanuje vlasnik bez hipoteke ili stambenog kredita. Taj udeo je bio veći od 60 odsto u 10 zemalja i premašio je 80 odsto u Bugarskoj (82,6 %), Hrvatskoj (82,8 %) i Rumuniji (93,9 %).

Svaki treći Evropljanin (30,1 % stanovništva EU) živeo je u iznajmljenom smeštaju. Među državama članicama udeo u šest država članica bio je veći od tog proseka: Kipar (30,2 %), Švedska (35,1 %), Francuska (35,3 %), Danska (40,8 %), Austrija (45,8 %) i Nemačka sa čak 50,9 odsto.

Svaki peti Evropljanin ili 20,2 odsto stanovništva EU živeo je u stambenim objektima s najmom po tržišnoj ceni. Među državama članicama EU nekoliko ih je imalo znatan udeo stanovništva koje živi u takvom smeštaju, pri čemu su najveći udeo imali Austrija (30,3 %), Švedska (34,4 %), Danska (40,7 %) i Nemačka (47,3 %).

image
VV inauguration
banner