
Stres, plastika i nedostatak sna pogoršavaju pamćenje: Kako sačuvati zdravlje mozga

Zdravlje mozga sve više se posmatra kao rezultat načina života, a ne samo bioloških predispozicija. Američka kardiološka asocijacija izdvojila je glavne faktore koji utiču na zdravlje mozga i povećavaju rizik od moždanog udara, problema sa pamćenjem i razmišljanjem, kao i demencije. Dobra vest je da se mnogi od ovih rizika mogu smanjiti promenom životnih navika.
Glavni faktori koji utiču na zdravlje mozga:
Mentalno zdravlje i stres
Hronični stres, anksioznost i depresija izazivaju dugotrajne upalne procese, menjaju strukturu mozga i povećavaju rizik od demencije i moždanog udara. Dugotrajno povišeni hormoni stresa oštećuju krvne sudove i remete metabolizam.
Tu može pomoći tehnike opuštanja, duboko disanje, šetnje u prirodi.
Kvalitet sna
San je ključan za obnavljanje mozga. Nedostatak sna slabi pažnju, koncentraciju i pamćenje. Redovan režim spavanja, bez ekrana bar sat pre spavanja, zamračena i provetrena soba utiču pozitivno na kvalitet sna.
Crevni mikrobiom i ishrana
Creva i mozak su povezani nervima i hormonima. Normalna mikroflora štiti mozak, dok njen poremećaj može biti povezan sa bolestima poput Alchajmera i Parkinsona.
Zato se ovde preporučuju mediteranski način ishrane (povrće, voće, orašasti plodovi, riba, maslinovo ulje), kao i fermentisana hrana (kefir, jogurt, kiseli kupus). Izbegavati brzu hranu i šećer.
Fizička aktivnost i telesna težina
Gojaznost povećava upale i oštećuje krvne sudove, dok kretanje poboljšava protok krvi do mozga. Oko 150 minuta aktivnosti nedeljno i vežbe snage dva puta nedeljno značajno doprinose celokupnom zdravlju.
Društveni i ekonomski uslovi
Nizak prihod, nestabilni uslovi stanovanja i slabi uslovi života povećavaju rizik od hroničnih bolesti i kognitivnih problema.
Životna sredina
Zagađenje vazduha, teški metali i mikroplastika mogu oštetiti mozak i izazvati upale. Treba koristiti prečišćivače vazduha, preporučljiv je boravak u prirodi, kao i izbegavanje zagrevanja hrane u plastici, prenosi Komsomoljska pravda.
Teška iskustva u detinjstvu
Rani stres, zanemarivanje ili nasilje mogu dugoročno uticati na razvoj mozga. Ipak, promene u načinu života u odraslom dobu mogu značajno poboljšati stanje.


