
Kafa može poboljšati raspoloženje i rad mozga, čak i ona bez kofeina

Ispijanje kafe moglo bi da popravi raspoloženje i poboljša kognitivne sposobnosti, čak i bez stimulativnog dejstva kofeina. Novo istraživanje upoređuje kafu sa kofeinom i bez kofeina i pokazuje da obe tipa mogu imati potencijalne koristi za creva, raspoloženje i ponašanje.
Istraživači su sproveli studiju u kojoj su uporedili određene zdravstvene pokazatelje i subjektivni osećaj blagostanja kod 31 osobe.
Na početku studije nije bilo razlika između dve grupe kada je reč o indeksu telesne mase, krvnom pritisku, stresu, anksioznosti, depresiji, gastrointestinalnim simptomima, kvalitetu sna ili fizičkoj aktivnosti.
Ipak, kod osoba koje piju kafu uočene su specifične promene u pojedinim imunološkim markerima u krvi, kao i u određenim vrstama mikroorganizama u crevima.
Da bi utvrdili da li je kofein ključni faktor, istraživači su zamolili svih 31 ljubitelja kafe da dve nedelje ne piju kafu. Nakon tog perioda počela je naredna faza studije. Učesnici su ponovo uveli kafu u ishranu, pri čemu je 16 osoba pilo kafu sa kofeinom, a 15 kafu bez kofeina tokom tri nedelje. Učesnici nisu znali koju vrstu kafe piju.
Posle ponovnog uvođenja kafe, kod svih učesnika uočene su promene u crevnom mikrobiomu povezane sa kafom. To ukazuje da su neke vrste crevnih mikroorganizama osetljive na prisustvo kafe, bez obzira na to da li sadrži kofein.
"Obe vrste kafe smanjile su stres, simptome depresije, impulsivnost i upale, a istovremeno poboljšale raspoloženje i kognitivne sposobnosti", naveli su autori.
Međutim, samo kafa sa kofeinom bila je povezana sa smanjenom anksioznošću, manjim psihološkim opterećenjem, nižim krvnim pritiskom, boljom pažnjom i uspešnijim suočavanjem sa stresom.
S druge strane, kafa bez kofeina dovela je do boljeg sna, veće fizičke aktivnosti i poboljšanja pamćenja. Ovi rezultati ukazuju da kofein može imati specifične efekte na raspoloženje i mentalne funkcije, ali i da kafa bez kofeina može biti povezana sa važnom vezom između creva i mozga.
"Kafa je mnogo više od kofeina - ona je složen nutritivni faktor koji deluje na naše crevne mikroorganizme, metabolizam, pa čak i emocionalno blagostanje", naglašavaju mikrobiolozi.
"Naši rezultati pokazuju da kafa, bilo sa kofeinom ili bez njega, može uticati na zdravlje na različite, ali dopunjujuće načine". Istraživanje se zasniva na brojnim povezanostima između promena u crevnim mikroorganizmima i promena raspoloženja i ponašanja. Takođe se oslanja na izjave samih učesnika o tome kako su se osećali, što ne mora uvek u potpunosti odražavati stvarno stanje.
Ipak, studija je sprovedena detaljno i pratila je kako organizam učesnika obrađuje jedinjenja iz kafe i kako se to odražava na metaboličke obrasce u crevnom mikrobiomu.
To predstavlja snažniji dokaz da kafa nije samo povezana sa zdravstvenim koristima, već da možda aktivno učestvuje u njihovom nastanku.
Iako je potrebno još istraživanja, ovi rezultati doprinose sve većem broju dokaza da kafa u određenim aspektima može biti korisna za telo i um - povezuje se sa nižim nivoom stresa, boljim raspoloženjem i mogućim ublažavanjem simptoma depresije.
Čak i kafa bez kofeina, pokazuju neke studije, može poboljšati kognitivne funkcije.
Novo istraživanje ponovo ukazuje da kafa sa kofeinom i bez njega imaju svoje fiziološke i psihološke prednosti i mane, koje treba posmatrati individualno, u zavisnosti od potreba svake osobe.
"Sveobuhvatni uvidi ove studije otvaraju put budućim istraživanjima koja bi mogla iskoristiti ove interakcije za moguće zdravstvene intervencije i naglašavaju značaj razumevanja višestrukih efekata kafe na ljudsku fiziologiju", zaključili su istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications, a prenosi Science alert.


