Društvo

AI ne smanjuje obim posla - zaposleni u Rusiji rade sve više

Veštačka inteligencija (AI) nesumnjivo ima brojne prednosti, ali izvesni podaci ipak pokazuju da zaposlenima može dodatno da oteža radni dan.
AI ne smanjuje obim posla - zaposleni u Rusiji rade sve višeGetty © MTStock Studio

Za kratko vreme, veštačka inteligencija postala je deo svakodnevice i važan faktor u brojnim oblastima. Integrisala se u nauku, istraživanja i brojne poslove, naravno u cilju da će olakšati iste. Ipak, iskustva sa terena ne govore tako.

Naime, zbog veštačke inteligencije, Rusi rade sve više, tvrdi stručnjak Ajkaniš Orozbaeva. Prema njenim rečima, iako su ruske kompanije poslednjih godina aktivno uvodile veštačku inteligenciju u poslovne procese, opterećenje kancelarijskih radnika nije smanjeno - naprotiv, nastavilo je da raste. Ona se pozvala na podatke jedne kompanije, prema kojima samo jedan odsto rukovodilaca smatra da su njihove kompanije dostigle visok nivo razvoja u oblasti veštačke inteligencije.

Problem je u tome što većina poslodavaca neuronske mreže uvodi u već postojeće neefikasne sisteme, pojasnila je. Tako zaposleni, iako brže završavaju izveštaje, dodatno vreme troše na ispravljanje grešaka koje pravi veštačka inteligencija i ručno prebacivanje podataka između različitih IT sistema.

"Veštačka inteligencija ne smanjuje količinu posla, već ga preraspodeljuje između čoveka i digitalnih sistema. Ako procesi i uloge ostanu isti, opterećenje radnika može čak i da poraste, jer se uz postojeće zadatke javlja i potreba za učenjem i kontrolom novih alata", istakla je Orozbaeva.

"Pravi efekat se pojavljuje tek kada se veštačkoj inteligenciji mogu u celini prepustiti složeniji zadaci. Na primer, kao asistent, ona sama prikuplja informacije iz više sistema, upoređuje verzije dokumenata i pravi sažetak za konkretan zadatak, dajući zaposlenom gotove opcije za postupanje koje može brzo da proveri i donese odluku", a piše Gazeta.  

U takvom modelu, kako je istakla, uloga zaposlenog se pomera sa izvršavanja ka upravljanju procesima, a oslobođeno vreme može da se usmeri na projekte koji su ranije stalno odlagani. Da bi se postigao taj efekat, kako navodi, kompanije bi trebalo da počnu od analize trenutnog opterećenja zaposlenih i prepoznavanja ponavljajućih zadataka koji mogu da se formalizuju i potencijalno automatizuju.

image
Live