Društvo

Počela javna rasprava o krovnom obrazovnom zakonu, Stanković: Moramo braniti obrazovni sistem

Ministar prosvete kaže da je krovni obrazovni zakon rađen "pod senkom događaja od prošle godine" kada je, kako je rekao, bila najveća obrazovna kriza u istoriji srpske države, te da su imali i to u vidu kada je rađen Nacrt izmena ZOSOV-a
Počela javna rasprava o krovnom obrazovnom zakonu, Stanković: Moramo braniti obrazovni sistem© Министарство просвете

U Beogradu je danas održana javna rasprava o Nacrtu izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV), a ministar prosvete Dejan Vuk Stanković rekao je da novo zakonsko rešenje predstavlja korak napred u pravcu funkcionisanja i organizovanja obrazovnog sistema kao i da će reafirmisati vaspitno-obrazovnu ulogu škole.

"Novi zakon će doneti efikasniji, odgovorniji, pre svega otvoreniji pristup obrazovnom procesu. Sve ono što su bila pozitivna dostignuća starog zakona biće zadržana, pre svega u onom domenu koji omogućava aktivnu ulogu i participaciju roditelja i drugih vanškolskih subjekata u procesu odlučivanja i rada škole", rekao je Stanković za Tanjug.

Naveo je da će novim zakonom biti podignut stepen odgovornosti za ono što je izvorna misija škole, a to je vaspitno-obrazovni rad.

"Na velika vrata ćemo pokušati da reafirmišemo vaspitnu ulogu škole, uvešćemo veći stepen efikasnosti u upravljanju institucijama i pokušaćemo da sistem učinimo dostupnim za sve, efikasnijim i da stvorimo jednu dobru osnovu da obrazovanje postane centralni resurs za napredak ovog društva, dakle osnova za lično i društveno blagostanje i napredak", naveo je Stanković.

Ocenio je da Nacrt zakona nije diskriminatorski i da ne ugrožava ničiju slobodu, ne sputava bilo koga i ni na koji način ne umanjuje prava učenika, nastavnika, niti roditelja. Naglasio je da izmene i dopune idu u korak sa reformama koje se već sprovode na nivou planova, programa i načina podučavanja u obrazovnim ustanovama.

Govoreći o javnoj raspravi, naveo je da je današnja debata bila živa, dinamična i demokratska i dodao da se konstruktivni predlozi stručne javnosti neće ignorisati. Planirano je da javna rasprava o Nacrtu zakona traje do 23. avgusta. 

"Čuli su se oprečni tonovi, ali je sve ostalo u granicama pristojnosti. Neke od primedbi koje idu u pravcu preciziranja nekih nadležnosti ili pak nekih instituta koje poznaje zakon, mislim da racionalno možemo da razmotrimo i implementiramo u novi zakon. ​Mi javnu raspravu ne shvatamo kao neko bojno političko polje, nego kao šansu da zakon inoviramo, da napravimo jedan korak napred u pravcu funkcionisanja i organizovanja našeg obrazovnog sistema i u tom kontekstu nastavljamo dalje", naglasio je Stanković.

Dodao je da prvo Vlada Srbije treba da usvoji Nacrt i da se očekuje da će ubrzo biti predmet rasprave na nadležnom skupštinskom odboru.

"Dakle, imaćemo, ja se nadam, za sledeće zasedanje Skupštine, pretpostavljam, potpuno kompletiran Predlog zakona koji će ići u pravcu toga da poboljša stanje u našem obrazovnom sistemu, da ga učini funkcionalnim, da negde osujeti bilo kakvu nameru da se taj sistem zloupotrebljava, pre svega u političke svrhe", rekao je ministar.

​Osvrćući se na širi kontekst donošenja akta, Stanković je napomenuo da se zakon piše "pod senkom događaja od prošle godine, kada smo imali najveću obrazovnu krizu u istoriji srpske države".

"Mi moramo imati u vidu to iskustvo, mi moramo braniti obrazovni sistem ukoliko neko pokuša da ga zloupotrebi i u tom kontekstu neke stvari su možda striktnije i preciznije definisane, ali to nije učinjeno ni u kontekstu ugrožavanja nekih prava dece, niti u kontekstu ugrožavanja prava roditelja na brigu o svojoj deci, niti u kontekstu nekih akademskih sloboda koje treba da postoje u obrazovnoj zajednici", zaključio je Stanković.

Inače, jedna od najvećih novina je da se Nacrtom izmena i dopuna ZOSOV-a predviđa da Savet roditelja ima manje članova. Trenutno Savet roditelja imao predstavnike roditelja svih odeljenja u školi. To znači da ukoliko škola ima 40 odeljenja u Savetu ima 40 roditelja. Predloženo je da se taj broj smanji i da osnovne škole imaju najviše osam članova, a srednje 15.

Đacima je dozvoljeno da se organizuju u učenički parlament, ali nije dozvoljeno udruživanje u grupe, klubove, sekcije. Novina za nastavnike je da ko ne drže nastavu i posle pismenog upozorenja, automatski gube licencu za rad.

image
Live