Magazin

Žudnju za slatkišima mogu da suzbiju ove namirnice

Slatkiši mogu da zadovolji nepce i dušu, ali i izazovu skok, pa nagli pad šećera u krvi. Ove oscilacije nisu dobre jer izazivaju umor, razdražljivost i anksiozne misli, kažu istraživanja. Kako da sprečimo tu neutoljivu potrebu za dezertom ili nekom čokoladicom? Pa, treba pažnju usmeriti ka zdravoj hrani koja obiluje vlaknima i proteinima, savetuju načnici.
Žudnju za slatkišima mogu da suzbiju ove namirnice© Susanne Jutzeler, suju-foto/pexels

Svima se događa da s vremena na vreme ima nenormalnu potrebu za slatkišima. Posle obroka ili u toku radnog vremena, jede nam se nešto slatko, posegnemo za čokoladicom, bombonama ili kesićima. Studije pokazuju da 86 posto ljudi koji su imali želju za hranom razmišljaju zapravo o visokokaloričnim namirnicama, posebno onim koje sadrže čokoladu, piše Evridej helt.

Ova navika nije dobra, ali dobra vest je ta da ako izaberemo zdraviju hranu sa visokim sadržajem hranljivih materija poput proteina i vlakana pomažemo organizmu da se spreči nezdrava žudnja za slatkim.

Namirnice koje eliminišu želju za šećerom

Borovnice, jagode, kupine, maline se smatraju najboljim namirnicama za konzumiranje ako imamo želju za slatkim: "Pošto su voće sa niskim glikemijskim indeksom, pružaju obilje slatkoće bez povećanja šećera u krvi", kaže doktorka Dana Elia.

Jedan avokado ima oko 9 grama vlakana, kao i zdrave mononezasićene i polinezasićene masti, što ga čini jednom od super kandidata za borbu protiv želje za šećerom. Doktori preporučuju da se ova namirnica doda u salate, smutije kako bi imala što bolji efekat na organizam.

Pistaći i susam se takođe visoko kotiraju na listi hrane koja suzbija žudnju za slatkišima. Mnoge studije govore da jedenje pistaća utiče na smanjenje konzumacije slatkiša, dok je susam pun zdravih mononezasićenih i polinezasićenih masti, kao i vlakna, koji takođe deluju na žudnju. 

Možda su veoma sitne, ali čija semenke su veoma jake u suzbijanju želje za slatkim. Naime, studija je pokazala da konzumiranje ove namirnice sa jogurtom povećava osećaj sitosti, a samim tim umanjuju želju za hranom bogatom prostim šećerima. 

Kinoa, ovas, mahunarke, kao i humus su takođe pozitivni primeri i lekari preporučuju da ovim namirnicama obogatimo jelovnike kako bi smanjili neosnovanu želju za parčetom torte ili kolačem.

Stručnjaci naglašavaju da su se kokosovo ulje, maslinovo ulje, jogurt, slatki krompir, jaja, sir, spirulina pokazala kao veoma korisne namirnice koje utiču da potreba za šećerom budu manja i ne tako učestala. Naravno, treba povesti računa o kvalitetnoj i izbalansiranoj ishrani i voditi se time da je ključ zdravlja u umerenim količinama i da jedna namirnica neće samo po sebi rešiti problem.

Koji faktori najčešće izazivaju žudnju za šećerom

Potreba za slatkišima može se pojaviti naizgled nasumično, a lekari kažu da je obično odgovorno više od jednog krivca. Neki od mogućih uzročnika su:

Dehidracija

Žeđ često može izgledati kao glad ili žudnja za hranom, kaže dr Elija. Istraživanje je pokazalo da su ljudi "neprikladno" reagovali na znake gladi i žeđi u 62 procenta vremena. Tačnije, bili su žedni, a ne gladni, ali su ipak jeli.

Loš kvalitet ishrane

Kvalitet ishrane takođe igra bitu ulogu u izazivanju želje za šećerom. Ukoliko konzumiramo više ugljenih hidrata u odnosu na proteine i zdrave masti, ili konzumiramo bele, rafinisane ugljene hidrate, povećava se glad i želja za šećerom, kaže dr Elia.

Hormonalne promene

Za žene, žudnja za šećerom može biti delimično rezultat rada hormona, uključujući estrogen, progesteron i estradiol. Istraživanja otkrivaju da estradiol može biti povezan sa povećanjem želje za hranom. Naime, žene sa višim estradiolom tokom lutealne faze svog menstrualnog ciklusa, konzumirale su hranu bogatu ugljenim hidratima i imale su jaču želju za slatkišima, rezultati su istraživanja objavljenog u The Faseb žurnalu.

Stres

Hronični stres ima direktan uticaj na želju za hranom, a želja za hranom ima veliki uticaj na indeks telesne mase, kaži istraživanja.

image