Svet

Tri scenarija za penzionu reformu u Francuskoj: Ni jedan nije dobar za Makrona

Masovni protesti protiv duboko nepopularne reforme penzionog sistema zaustavili su Francusku, a ni jedno rešenje tog problema ne predstavlja uspeh za aktuelnog predsedika
Tri scenarija za penzionu reformu u Francuskoj: Ni jedan nije dobar za Makrona© Tanjug/Gonzalo Fuentes/Pool via AP

Francuski predsednik Emanuel Makron nalazi se pod velikim udarom kritičara, nakon što je njegova vlada pokušala da sprovede izuzetno nepopularnu penzionu reformu.

Taj kontroverzni zakon, koji predstavlja glavni unutrašnji politički projekat njegovog drugog predsedničkog mandata, izazvao je masovne proteste širom zemlje, ali i kritike francuske opozicije kako na levici, tako i na desnici.

Francuski predsednik želi da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, kao i doprinose za ostvarivanje prava na punu penziju, kako bi smanjio pritisak na penzioni sistem u Francuskoj. Prema projekcijama francuskog Saveta za planiranje penzija, finansije penzionog sistema su kratkoročno uravnotežene, ali će dugoročno ići u deficit.

Iako je vlada pristala na pojedine koncesije i izmene predloženog zakona, otpor protiv reforme i dalje je izuzetno snažan, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se oko dve trećine protivi njegovom usvajanju.

Kako prenosi "Politiko", u Francuskoj se spekuliše da Makron nema dovoljnu podršku u Nacionalnoj skupštini za donošenje te nepopularne reforme, pa čak i da bi on mogao da se okrene pojedinim "ustavnim rupama" kako bi zaobišao skupštinu – što bi moglo dovesti do dodatnog nezadovoljstva u narodu.

Ishod glasanja u Senatu i Nacionalnoj skupštini francuske u velikoj će meri uticati ne samo na ostatak Makronovog drugog mandata na čelu Pete republike, već i na čitavo njegovo predsedničko nasleđe.

Najgori scenario: Makron gubi u parlamentu

Poraz u parlamentu predstavljao bi ogroman udar na kredibilitet francuskog predsednika, koji je često naglašavao da je upravo penziona reforma najveći projekat njegovog drugog predsedničkog mandata, navodi "Politiko".

Francuski analitičari uveliko govore da postoje ozbiljne indikacije da Makronova partija nema potrebnu većinu u Nacionalnoj skupštini za usvajanje tog kontraverznog zakona.

Makronova partija Renesansa izgubila je apsolutnu većinu u donjem domu francuskog parlamenta na izborima u junu prošle godine, od kada je primorana da pravi ad hok koaliciju sa konzervativnim Republikancima.

Nekada moćni konzervativci sada su, ipak, duboko podeljeni po pitanju reforme, iako je njihov predsednik Olivije Marle rekao da postoji "jasna većina" za usvajanje tog zakona.

Poraz u parlamentu predstavljao bi veliki udarac po Makronov legitimitet, a njegova bliska saradnica i premijerka Elizabet Born verovatno bi bila primorana da podnese ostavku. Visoki funkcioneri u njegovoj partiji, ipak, tvrde da neće bežati od glasanja u parlamentu.

"Glasanja će biti, mi to želimo i svi moraju da preuzmu odgovornost", rekla je predvodnica Renesanse u parlamentu Oror Berže, prenosi "Politiko".

"Moguće je da će biti problema … rešićemo to kako budemo mogli", bio je manje optimističan centristički poslanik i član Makronove koalicije u parlamentu Žan-Pol Matei.

Takav scenario je, ipak, najmanje verovatan, pošto se očekuje da će Makron odustati od glasanja u parlamentu ukoliko bude smatrao da sa to nema potrebnu većinu.

Malo manje loš scenario: Makron zaobilazi parlament i gubi kredibilitet

Ukoliko bude suočen sa potencijalnim porazom u parlamentu, Makron bi mogao da se okrene tzv. nuklearnom scenariju: aktivaciji člana 49.3 francuskog Ustava. Reč je o mehanizmu koji vladi omogućava usvajanje zakona bez potvrde parlamenta.

Iako ustavni manevar može izgledati kao lak izlaz, to je veoma rizičan potez jer omogućava zakonodavcima da podnesu predlog za izglasavanje nepoverenja u roku od 24 sata. Makronova vlada se u prošlosti suočavala sa zahtevima za izglasavanje nepoverenja, ali su tenzije ovog puta mnogo veće.

Čak i ukoliko "prežive" glasanje o nepoverenju, Makron i Born će se naći na udaru zbog zaobilaženja demokratskih procesa.

Kako tvrdi direktor francuskog instituta za istraživanje javnog mnjenja IFOP Frederik Dabi, odgovor javnog mnjenja na usvajanje zakona okolnim putem bio di "radikalno drugačiji".

"Javno mišljenje o članu 49.3 se promenilo, on se smatra se sredstvom za potčinjavanje Narodne skupštine: sada se smatra autoritarnim umesto samo autoritativnim. Ljudi danas žele više transparentnosti, više demokratije", rekao je on.

Francuski sindikati nesumnjivo bi iskoristili takav potez vlade kako bi pozvali na još radikalnije štrajkove.

Sindikalni vođa Loren Berže upozorio je vladu da ne koristi član 49.3, tvrdeći da bi to bilo "neverovatno i opasno".

"Niko ne može da predvidi šta će se dogoditi. Protesni pokret polako gubi zamah, ali ukoliko vlada aktivira član 49.3, to bi moglo da se protumači kao forsiranje zakona, što bi dovelo do novih protesta", rekao je on, prenosi "Politiko".

I dalje loše: Makron pobeđuje u parlamentu ali se suočava sa protestima

Ukoliko Makron pobedi u parlamentu, to će biti viđeno kao pobeda, ali će ona u isto vreme potpuno istrošiti njegov politički potencijal i izazvati dalje proteste na ulicama.

"To bi bila pobeda za Makrona, ali će ona rezultate doneti tek na duži rok. Kratkoročno, on će se suočiti sa napetom atmosferom u kojoj su politički odnosi poremećeni", rekla je politička analitičarka Kloi Morin za "Politiko".

Sindikalista Berže je rekao da će on "uzeti u obzir" rezultat glasanja u parlamentu, ali da bi protesti, koji bukte još od januara, mogli da se nastave u pokušaju da vlada primora da odustane, ili makar izmeni tekst zakona.

Morin smatra da je malo verovatno da će doći do "eksplozije protesta" nakon glasanja, zato što će se mnogi pomiriti sa sudbinom nakon što zakon bude usvojen.

"Međutim, protesni pokret bi mogao postati radikalniji, sa munjevitim protestima ili sabotažama, koje bi predvodila manjina u protestnom pokretu", rekla je ona.

Ukoliko bi Makron ipak odustao od reforme to mu ne bi bio prvi put, pošto je 2019. godine odustao od "zelenih" poreza za zaštitu životne sredine nakon masovnih protesta "Žutih prsluka".

image