Upada li američka ekonomija u "spiralu propasti"? | Dan uveče

Američki državni dug premašio je 40 biliona dolara, dok rast prinosa na državne obveznice sve više zabrinjava svetska tržišta. A Sjedinjene Države nisu jedine — pritisak raste i na tržištima obveznica drugih velikih ekonomija.

Zašto?Koliko su rastući budžetski deficiti postali problem? I šta se događa kada tržišta počnu da sumnjaju u održivost javnog duga?

Masovna rasprodaja na tržištu obveznica američkog trezora dovela je do nezapamćenog skoka kamata na američki dug, u trenutku kada se i dalje najveća svetska ekonomija mereno po bruto domaćem proizvodu suočava sa više nepogodnih faktora, ali i sve intenzivnijim geopolitičkim trzavicama. Kamate tridesetogodišnjih obveznica na američki dug dostigle su gotovo tridesetogodišnji rekord, dok su kamate na desetogodišnje hartije od vrednosti, naširoko smatrane najvažnijom referencom u svetskim finansijama, na nivou kakav nije viđen od 2023. godine.

Do skoka kamata u tržištu obveznica, odnosno povećanja cene servisiranja duga, dolazi u trenutku kada je američki javni dug već prevremeno premašio 40 biliona dolara, a cena referentne nafte tipa "brent" ponovo je premašila 100 dolara po barelu usled rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

Da i Vašington plaši rasprodaja obveznica ali i pitanje ko bi mogao da ih kupuje ubuduće ukazuje i odluka da interveniše u vrednost japanskog jena, usled spekulacija da je Tokio, inače najveći kupac američkog duga, prodao određenu količinu obveznica kako bi održao vrednost sopstvene valute. Međutim, kriza nije isključiva samo za tržište obveznica američkog trezora. Kamata na britanske tridesetogodišnje obveznice dostigla je najviši nivo od 1998. godine, kamate na desetogodišnje obveznice u Japanu su premašile su tri odsto što nije viđeno u protekle tri decenije, dok francuske i nemačke obveznice dostižu najviše nivoe u protekloj deceniji.

Državne obveznice na globalnoj "rasprodaji": Kakva je uloga američkih tehnoloških kompanija

Prema "Fajnenšel tajmsu", prosek za kamatu na desetogodišnje obveznice u zemljama G7 dosegao je četiri odsto prvi put od finansijske krize 2008. godine, usled bojazni zbog inflatornog uticaja rata u Iranu i masovnog zaduživanja kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Britanski list navodi da postoji sve veća bojazan od scenarija takozvane "spirale propasti", u okviru kojeg skuplje servisiranje duga povećava sam dug, dok kupci duga traže veće kamate.

O ovoj temi za "Dan uveče" govorili su Branko Pavlović, pravnik, analitičar i narodni poslanik, i dr Miodrag Janjušević, finansijski stručnjak i direktor "Ras Pacifik kapitala."

"Statistika koja utiče na odluke Federalne banke o referentnim stopama je da se 90 odsto analitičara slaže da će u sredu, kada se bude sastao komitet koji odlučuje o tome da li će biti podignute stope, one porasti za četvrt procenta. To znači da se ona kamatna stopa po kojoj Federalna banka pozajmljuje ostalim bankama skočiti, onda se to prenosi na tržište, gleda se da li će taj efekat da traje, gleda se da li će biti na dugi rok i onda se prenosi na bondove (obveznice). To znači da će se pare pozajmljivati po većoj ceni, banke će svojim klijentima povećavati kamate", objasnio je Janjušević i dodao da se ovi potezi odražavaju na globalni nivo. 

Naš izbor

Kako funkcioniše američki militarizam: Najmonstruozniji dug u istoriji

Istakao je da je uloga Centralne banke Amerike da se inflacija ne otme kontroli, već mora da reaguje brzo i svi misle da je ovo taj trenutak. 

Pavlović je istakao da rast cene energenata odmah utiče na inflaciju. 

"U danu može da se oseti već na pumpama zbog predviđanja u kom pravcu to ide", naveo je Pavlović. 

Rekao je da kupac obveznica mora da procenjuje trendove i kako će inflacija ići. 

"U ovom trenutku se čini da se problemi američke privrede gomilaju. Povećavanje kamate vodiće dalje i može dovesti do ličnih bankrota građana. Veliki broj građana u Americi nema štednju iz koje može da pokriva dugove. Izveštaj koji će stići na kraju godine pokazaće pad profita na kraju godine", istakao je Pavlović i dodao da to može da bude veliki problem za čitavo tržište akcija.