
Usklađivanje Porodičnog zakona sa zahtevima EU: Da li će deca od 15 godina odlučivati o promeni pola

Zemlje Zapadne Evrope stalno smanjuju starosnu granicu za promenu pola. Vrlo često, starijoj deci, uzrast od 14 do 18 godina dozvoljeno je da sami odlučuju o tome bez saglasnosti roditelja. Ne mora to da bude isključivo hirurška intervencija, često im je prepušteno odlučivanje o hormonskoj terapiji ili laka i brza promena pola i imena u matičnim knjigama.
Na evropskom putu i Srbija svoju zakonsku regulativu prilagođava evropskoj. Pa i u tom pogledu. Najpre je Porodičnim zakonom iz 2005. godine deci od 15 godina dozvoljeno da sami odlučuju o hirurškim intervencijama, bez saglasnosti roditelja. To bi moglo da uključi i operacija promene pola.

"Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata", stoji u Porodičnom zakonu iz 2005. godine.
Sagovornici RT Balkan tvrde da deca od 15 godina mogu samo da se obrate posebnoj Komisiji koja je formirana pri Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, ali da operacije promene pola nisu dozvoljavane maloletnim osobama. Tvrde da psihofizičko praćenje osobe, pre uvođenja hormonske terapije, traje oko godinu dana. Sa hormonskom terapijom mogu da krenu tek kada napune 18 godina.
Interesantna je "igra reči" u nazivu Komisije koja se bavi tom tematikom. Kada je osnovana zvala se "Komisija za lečenje transrodnih poremećaja", da bi UO Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje 30. oktobra 2017. godine doneo odluku da se njeno ime promeni u "Komisiju za transrodna stanja".
Korak dalje otišlo se 2018. godine, kada je usvojen Zakon o matičnim knjigama, koji je stupio na snagu 1. januara 2019. godine. Definisano je da se promena pola u matičnim knjigama rođenih može obaviti na osnovu potvrde zdravstvene ustanove.
Hirurška intervencija nije obavezan uslov za promenu pola u dokumentima. U matičnu knjigu rođenih, drugi pol i ime, transrodne osobe mogu da upišu posle najmanje godinu dana hormonske terapije, praćene od strane psihijatra i endokrinologa.
U Članu 45b stoji da se "U matičnu knjigu rođenih upisuje se podatak o promeni pola na osnovu rešenja organa iz člana 6. st. 2. i 4. ovog zakona, koje se donosi na osnovu propisane potvrde nadležne zdravstvene ustanove. Zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog člana dostavlja potvrdu nadležnom organu iz člana 6. st. 2. i 4. ovog zakona u roku od 15 dana od dana promene pola. Potvrdu iz stava 1. ovog člana zdravstvena ustanova dostavlja elektronskim putem, a bez odlaganja i putem pošte".
Sve je bliže definisano Pravilnikom o izdavanju potvrde nadležne zdravstvene ustanove o promeni pola koji je donelo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo zdravlja 26. decembra 2018. godine.
"Potvrdu o promeni pola izdaje zdravstvena ustanova nakon sprovedene najmanje jednogodišnje hormonske terapije uz indikaciju i praćenje lekara specijaliste psihijatrije i lekara specijaliste sa užom specijalizacijom endokrinologije ili izvršene hirurške intervencije promene pola", stoji u Pravilniku.
Navodi se i da potvrdu o promeni pola potpisuju lekar specijalista psihijatrije i lekar specijalista sa užom specijalizacijom endokrinologije po zahtevu lica kome se menja pol ili lekar specijalista hirurgije u slučaju da je urađena operacija promene pola.
Novine koje donose izmene Porodičnog zakona
Tu se nije stalo. Novine u tom pravcu donosi i predlog izmene i dopune Porodičnog zakona, koji je do 16. aprila bio na javnoj raspravi i sada čeka usvajanje Vlade Srbije i ulazak u skupštinsku proceduru.
U Članu 62, jasno stoji da maloletnik od 15 godina može samostalno da odlučuje o preduzimanju medicinske mere.
"Dete koje je navršilo 15 godina života i koje je sposobno za rasuđivanje može dati pristanak za preduzimanje medicinske mere", stoji u predlogu izmene Porodičnog zakona.
Zakonom o pravima pacijenata definisano je i šta je medicinska mera. Da je to "zdravstvena usluga koja se pruža u preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione svrhe".
Ukoliko se usvoji ovakav predlog izmene Porodičnog zakona to bi u najgorem mogućem tumačenju moglo da znači da maloletnici, starija deca od 15 godina mogu samostalno da odlučuju, bez saglasnosti roditelja, o podvrgavanju hormonskoj terapiji u promeni pola.
A baš u toj hormonskoj terapiji leži najveći problem. To je često početak puta bez povratka. Devojčice koje kreću sa hormonskom terapijom dobijaju dubok glas i malje po telu, gube menstrualni ciklus, dok dečacima ne rastu polni organi, smanjuje se maljavost, rastu grudi...Kod oba pola se zaustavlja razvoj genitalija i sekundarnih polnih karakteristika.
Advokat Milenko Radić kaže za RT Balkan da se novim predlogom Porodičnog zakona sigurno ide na to da se olakša promena pola.
"Kada donose zakone koji su na granici prihvatljivosti koriste reči koje su dvosmislene ili nekim rečima daju potpuno novo značenje", kaže Radić za RT Balkan.
Osvrnuo se i na odluku Evropskog suda u slučaju Mađarske, koji kaže da je odlazeća vlada Viktora Orbana prekršila pravo Evropske unije donošenjem propisa koji zabranjuju ili ograničavaju pristup LGBT sadržajima, kojima se zabranjuje promocija promene pola ili homoseksualnosti.
"Tamo piša ovo se odnosi na članice EU, ali je Srbija na putu do članstva prihvatila da se usaglašava sa tim. Dobar primer je Zakon o ravnopravnosti polova iz 2009. godine, gde je amandmanima u parlamentu ubačen pojam roda. Ubacite pojam 'rod' koji nije prošao javnu raspravu. Obrazloženje je bilo da je to zbog Klastera 3, da je to po nalogu EU. Dve godine smo vršili pritisak na ministarstvo, dok smo isterali na čistac da nismo u obavezi da usvojimo taj zakon", priča Radić.
Pojašnjava da EU donosi preporuke, "da bi bilo dobro da ste fleksibilni prema dženderima, da mogu lako da promene pol kod matičara, da se ne plaćaju takse, da je procedura hitna".
"To je preporuka državama Evrope i svaka odlučuje kojom dinamikom ide. Neke kažu da je dovoljno samo da dođeš kod matičara i promeniš pol, neki kažu mora dve godine da živi u tom drugom polu, treći traže lekarsko uverenje. To su neke finese kakvu će ko preporuku da prihvati, jer nema obavezujuće odluke. Oni tumače da je to evropski standard", priča Radić.
Dodaje i da je Srbija na putu ka EU, prihvatila da se usklađuje sa njihovom regulativom.





