
Ko su pravi, a ko samoproklamovani prijatelji Zapadnog Balkana i Srbije
Srbija tvrdoglavo stremi EU, istoj onoj koja nas decenijama uslovljava i ucenjuje. Sada već otvoreno zahtevajući da se Srbija odrekne svoje teritorije i uvede sankcije Rusije.
U Ljubljani je održan skup "Prijatelji Zapadnog Balkana". U fokusu su bile promenjene geopolitičke okolnosti, kao i proširenje EU. Jedna od centralnih poruka odnosila se na potrebu redefinisanja politike proširenja EU, kao i to da na Zapadnom Balkanu neće biti razvoja ni mira dok ne bude potpuno pod evropskom zastavom. Bivši predsednik Slovenije Borut Pahor izneo je predlog da se do 2030. godine u državama kandidatima održe referendumi o članstvu u EU.

Komentarišući to šta stoji iza ove konferencije i zašto se "prijatelji Zapadnog Balkana" toliko interesuju za naš region, bivši ministar spoljnih poslova SRJ Živadin Jovanović za "Jutro na RT" ističe da se prijateljstvo ne proglašava nego se gradi u dugom vremenskom periodu.
"Može biti osnovano pitanje – po čemu su učesnici ove konferencije sebe proglasili za prijatelje Zapadnog Balkana. Što se Srbije tiče, pitanje je mogu li prijatelji biti oni koji su uvodili sankcije, priznali nezavisnost tzv. Kosova, učestvovali 1999. godine u agresiji protiv naše zemlje. Šta su njihove zasluge prema Srbiji i gde su i u čemu ispoljavali to prijateljstvo? Kakve koristi je Srbija od toga imala?", pita se Jovanović.
Nije na njima da se proglase za naše prijatelje, ocenjuje Jovanović i navodi da "nije moguće da mi ne znamo ko su naši prijatelji nego oni treba da nam kažu".
"Ovo je vreme kada se tako neštedimice koriste jaki termini i izjave koje vrlo malo ili nekad i ništa ne znače. Ovo nije neki forum koji odlučuje, ali održava privid kontinuiteta kretanja Zapadnog Balkana ka EU", objašnjava Jovanović.
Kako ističe, forum je počeo ubrzo posle sukoba u Ukrajini i na neki način je, smatra sagovornik "Jutra na RT", izraz rusofobije.
"Ovaj forum dolazi posle Berlinskog procesa, samita Brdo-Brioni. To je jedno množenje foruma koje stalno odlažu neke konkretne korake, a drže privid da se napreduje i stalno ohrabruju neki optimizam kod zemalja Zapadnog Balkana da samo što nisu primljene u EU, samo treba još po nešto da urade da bi se približile", navodi Jovanović.
Interesantno je, primećuje Jovanović, da je jednom od sesija predsedavao turski diplomata koji je bio glavni pregovarač za članstvo Turske u EU.
"Skupom za napredak na evropskom putu predsedava diplomata zemlje koja decenijama je na tom putu i ne uspeva da se približi", ističe Jovanović.
Glavna ideja koja se čula na forumu, ukazuje Jovanović, da svi kandidati do 2030. godine održe referendum o članstvu, a EU će potom da donese odluku.
"Ima dosta nekih nelogičnih poruka. Iz jednog ugla, ovo može da bude kao neka priprema novog sastanka u junu koji treba da se održi u Crnoj Gori. Tu se očekuje kao i na ovom forumu u Sloveniji, jedan pritisak pre svega, na Srbiju. Čitave ove aktivnosti imaju u centru Srbiju i njenu nedisciplinu. Oni žele da je nateraju da uvede sankcije Rusiji, da prihvati zajedničku bezbednosnu politiku EU", podseća Jovanović.
Istovremeno, ukazuje diplomata, kada se pogleda stvaran odnos prema Srbiji - pretnje, ucene, pokušaji diktata, Poglavlje 35, vidi se kako EU tretira Srbiju.
"U paketu idu zahtevi da mi uvedemo sankcije, da se oslobodimo malignog uticaja Moskve li sistemske opasnosti od Kine. A niko ne traži, kao što traže da diverzifikujemo energetiku, da diverzifikujemo bankarski sistem koji je čitav skoro u evropskim rukama", navodi Jovanović.
Ukazuje da EU, ovim tretmanom, potcenjuje Srbiju kao staru evropsku državu, kao saveznika u dva svetska rata.
"Srbija koja je dala mnogo veće žrtve za Evropu, sada treba da ispunjava neke veće uslove u odnosu na zemlje koje su bile na hitlerovskoj strani", ističe Jovanović.
Prema njegovom mišljenju, Srbija bi trebalo da bude oprezna kada je reč o faznom ulasku u EU.
"Ovo je tehnologija uvlačenja Srbije u priznavanje nelegalnog otcepljenja KiM. Svi govore o kolektivnom ulasku zemalja Zapadnog Balkana, o šest zemalja, koji uključuje i prijem tzv. Kosova", zaključuje Jovanović.





