Srbija i Balkan

Čekajući izbore: Hoćemo li, i kada, prvo birati parlament ili predsednika

Spekulisanje o datumu izbora u Srbiji ne prestaje, nedoumica je i da li će biti spojeni ili odvojeni izbori. Na birališta ćemo verovatno u oktobru ili novembru, ali se ne zna koga ćemo birati
Čekajući izbore: Hoćemo li, i kada, prvo birati parlament ili predsednika© Credit Ravf8

Saga o tome kada će biti izbori u Srbiji traje više od godinu dana, a epiloga i dalje nema.

Prema najavama predsednika Aleksandra Vučića biće uskoro, za tri, četiri meseca. Ipak, ne zna se kakav će biti. Da li predsednički, parlamentarni ili možda i jedni i drugi u istom danu. 

Predsednik Vučić je nedavno izjavio da će podneti ostavku na funkciju šefa države, te dodao da je počeo da iznosi knjige iz Predsedništva, a neke će i pokloniti. Ukoliko se ovaj scenario obistini, prema procedurama, ulogu predsednika privremeno preuzima predsednik Skupštine Srbije, što je trenutno Ana Brnabić. I ona na mestu predsednika može biti najviše tri meseca.  

"Predsednik Republike može podneti pismenu ostavku, koju dostavlja predsedniku Narodne skupštine. Mandat predsednika Republike prestaje kad ostavka prispe u Narodnu skupštinu. Predsednik Republike dužan je da obavesti javnost o tome da je podneo ostavku i pri tome može da obrazloži ostavku", navodi se u članu 14 Zakona o predsedniku. 

Član 17 predviđa da "ako predsednik Republike podnese ostavku, bude razrešen ili sprečen da izvršava svoju funkciju, zamenjuje ga predsednik Narodne skupštine najduže tri meseca".

"Dok zamenjuje predsednika Republike, predsednik Narodne skupštine ovlašćen je da predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu, da prima opozivna i akreditivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, da raspiše izbore za Narodnu skupštinu, da predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, da vrši nadležnosti u oblasti odbrane Republike Srbije i da komanduje Vojskom Srbije. Predsednik Narodne skupštine koji zamenjuje predsednika Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu u svim slučajevima u kojima je to ustavna dužnost predsednika Republike i da svaki izglasani zakon proglasi ukazom", previzirano je. 

Takođe, od kada predsednik podnese ostavku, izbori za predsednika morali bi biti raspisani u roku od 90 dana od podnošenja ostavke. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može da protekne manje od 30 ni više od 60 dana.

Prema opciji, koja trenutno ima najviše šanse da se obistini, Srbija bi u oktobru ili novembru mogla ići na parlamentarne izbore. Ukoliko bi naprednjaci pobedili, a Vučić bio njihov kandidat za premijera, o čemu se sve glasnije govori, onda bi on podneo ostavku. Nakon parlamentarnih bili bi održani i predsednički izbori. 

U ovom trenutku nije moguće raspustiti srpski parlament, jer se u proceduri već nalazi zahtev za glasanje o nepoverenju Vladi Srbije, koji je podneo deo opozicije.

"Predsednik Republike može, na obrazloženi predlog Vlade, raspustiti Narodnu skupštinu. Vlada ne može predložiti raspuštanje Narodne skupštine, ako je podnet predlog da joj se izglasa nepoverenje ili ako je postavila pitanje svoga poverenja", jasno kaže član 109 Ustava Srbije. 

Tek kada se završi sednica o nepoverenju, koju će Vlada Srbije, zbog nedovoljno glasova opozicije, "preživeti", može se ići na dalje korake koji bi doveli do vanrednih parlamentarnih izbora. 

Prema procedurama, predsednik Republike je dužan da raspusti poslanički saziv  ukoliko republička skupština ne izabere novu Vladu, što sada neće biti slučaj, ali i ukoliko raspuštanje, uz obrazloženje, predloži Vlada, što će najverovatniji biti i scenario koji vodi do vanrednog glasanja. Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.

Procedure kažu da od dana raspisivanja izbora za republički i lokalne parlamente, pa do dana glasanja, ne može proći manje od 45 ni više od 60 dana.

Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević govorio je u više navrata da bi Vučić trebalo da bude kandidat SNS-a za premijera. 

"Verujem da Aleksandar Vučić i dalje ima energije i znanja. Bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče ili udalji. Očekujemo ga kao predsednika Vlade", rekao je Vučević.

Priča o vanrednim izborima krenula je sa početkom studentskih protesta. Studenti u blokadi kroje "studentsku listu" i poručuju da su spremni kad god da budu. Vlast će ići u jednoj ili više kolona, a, prema najavama, deo opozicije će podržati studente, a deo će na zajedničku listu evropejaca. Čeka se datum, jer je kampanja odavno počela. 

image
Live