
Srbija uskoro dobija fabriku dronova: "Ubica" veličine igračke deo novog arsenala

Povodom najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića o otvaranju fabrike dronova u Srbiji u saradnji sa izraelskim partnerima, stručnjak za avijaciju i urednik portala "Tango siks" Petar Vojinović rekao je da je u projekat uključena kompanija "Elbit", jedna od najvećih izraelskih odbrambenih kompanija, koja proizvodi širok spektar vojne tehnologije, a ne samo bespilotne letelice.
Vojinović je naveo da detalji o projektu još nisu poznati i da nije jasno da li će fabrika biti smeštena u već postojećem objektu ili će biti izgrađena od temelja, kao ni da li će proizvodnja biti organizovana kroz zajedničko ulaganje.
On je za RTS rekao da ta kompanija, iako izraelska, posluje u većini zemalja Evropske unije. Ocenio je da Srbija u ovoj oblasti "kasni godinama", ali je podsetio da naša zemlja već decenijama proizvodi sopstvene dronove. Prema njegovim rečima, ukoliko novi sistemi budu uvedeni u naoružanje, biće to "neki trideseti tip drona" koji je već u arsenalu Vojske Srbije ili se razmatra njegovo uvođenje.
Istakao je da je cilj Ministarstva odbrane i Vojske Srbije da bespilotnim sistemima pokriju gotovo sve vrste mogućih dejstava – od lutajuće municije i dronova presretača, do taktičkih bespilotnih letelica poput "hermesa 900", koji se takođe nabavlja od "Elbita".
Vojinović je naveo da bi jedan od dronova koji će se proizvoditi biti najmanji mogući model.
"On izgleda bukvalno kao igračka, sa četiri rotora za ulaske u zatvorene prostorije, ali je reč o veoma opasnom oružju namenjenom specijalnim snagama u talačkim situacijama ili neutralisanju određenog lica", rekao je Vojinović.
On je precizirao da dron nosi usmereni eksploziv od oko 250 do 500 grama, dovoljan da likvidira osobu.
Navodi da su predstavnici vojske Srbije imali priliku da ga testiraju upravo u simulacijama rešavanja talačkih situacija, i da je demonstracija tog koncepta prikazana na vežbi pre mesec i po dana, gde je pokazano da dron ulazi u prostoriju i obavlja navedeni zadatak.
Vojinović objašnjava da strukturu i mehaničke delove drona danas može da napravi gotovo svako, uključujući i Srbiju, ali da je ključna razlika u elektronici i načinu upravljanja.
Kod drona "lanius-X", kaže, reč je o najsavremenijoj tehnologiji koja omogućava da, ukoliko se izgubi frekvencija kanala upravljanja, drugi dronovi u "roju" preuzmu upravljanje i, uz upotrebu veštačke inteligencije, nastave da prate određenu osobu koju odredi komandir jedinice koja ga koristi.
Ocenjuje da će ovakav sistem najverovatnije koristiti 72. brigada za specijalne operacije ili neka druga jedinica.
On je podsetio da Vojska Srbije već raspolaže sa više od 30 tipova dronova, među kojima su domaći modeli "komarac" i "osica", razvijeni kao odgovor na rešenja viđena u Ukrajini - reč je o manjim FPV dronovima koje operater navodi putem virtuelnih naočara, a koji nose protivoklopne ili protivpešadijske mine.
Napomenuo je da je Vojnotehnički institut pre mesec i po dana u Batajnici, predstavio sistem "vihor", zajedno sa domaćim sredstvom za detekciju i ometanje dronova nazvanim "kobac", koje detektuje kanale upravljanja neprijateljskog drona i prenosi podatke sistemu "vihor" radi ciljanja u završnoj fazi.
"Zato morate imati zaista veliki broj njih, veliku količinu tih adekvatnih rešenja, pa videti onda šta funkcioniše u konkretnim ratnim uslovima", ističe Vojinović.

Ocenjujući ukupan kvalitet arsenala, Vojinović navodi da su aktuelnom strategijom opremanja obuhvaćeni gotovo svi dometi - od ulaska u zatvoreni prostor, do nekoliko stotina kilometara, koliko iznosi domet lutajuće municije "gavran", koju je razvio "Jugoimport SDPR".
"Taj sistem nosi nekoliko kilograma eksploziva i namenjen je uništavanju oklopne tehnike poput tenkova i transportera, uz mogućnost da ostane u vazduhu i kruži dok ne dobije naredbu za dejstvo", objašnjava Vojnović.
Dolazak najsofisticiranijih tehnologija
Stručnjak za avijaciju je najavio i dolazak najsofisticiranijih tehnologija, poput velike bespilotne letelice kompanije "Elbit", koja će, prema njegovim rečima, biti opremljena najsavremenijim video senzorima do sada.
Leteći na visini od par kilometara, taj sistem bi trebalo da omogući snimanje pod uglom od 360 stepeni, u rezoluciji koja premašuje sve komercijalno dostupne, uz mogućnost zumiranja, detekcije putem infracrvenih senzora i prepoznavanja pokreta pomoću veštačke inteligencije na desetinama kilometara udaljenosti.
To se uklapa u širi plan za takozvanu "digitalnu armiju", objašnjava Vojinović - sistem u kojem se podaci u realnom vremenu, prikupljeni pasivnim nadzorom, na primer granice, prenose drugim platformama i efektorima bez potrebe da oni sami uključe sopstveni radar i tako odaju svoju poziciju.
Zaključuje da je reč o mogućnostima o kojima je Vojska Srbije do pre nekoliko godina "mogla samo da sanja", a koje se u poslednjih nekoliko godina aktivno nabavljaju i implementiraju, ocenjujući da bi, ukoliko pomenuti senzor bude ugrađen na "hermes 900", to predstavljalo gotovo vrhunac mogućnosti, ispred kojih stoji jedino nadzor putem satelita.



