
Đukanović tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke da nije prijavio arsenal oružja

Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći od Upravnog suda da poništi odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer u izveštaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, saznaju "Vijesti".
Punomoćnica bivšeg šefa države, advokat Ana Đukanović u tužbi ističe da je odluka ASK-a nezakonita "zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava", ali i tvrdi da tadašnji zakon "nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine".

Prema dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid, advokatica Đukanović, pored ostalog, ocenjuje da je ASK u odluci da je dugogodišnji najviši crnogorski zvaničnik prekršio zakon, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva propisa – onoga koji je važio 2022. i onoga koji je bio donedavno na snazi.
ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović dok je obavljao funkciju predsednika države prekršio propise jer u redovnom godišnjem izveštaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.
Iz ASK-a je toj redakciji potvrđeno da su "primili tužbu na navedenu odluku", navodeći da će u ostavljenom roku odgovoriti na tužbene navode i dostaviti spise predmeta Upravnom sudu. Poručili su i da Agencija odluke donosi isključivo na temelju zakona i detaljno prikupljenih i proučenih činjenica i dokaza.
"Ono što je važno je da su naše odluke adekvatno i temeljito obrazložene i dostupne javnosti. Pozdravljamo mogućnost pravnog preispitivanja svih naših odluka, jer svaki sudski ishod dodatno učvršćuje vladavinu prava i doprinosi razvoju pravne sigurnosti", kazali su iz institucije, kojom rukovodi Kristina Braletić.
Punomoćnica bivšeg predsednika ukazuje na to da je zakon, koji je važio u vreme podnošenja godišnjeg izveštaja za 2022, propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrednosti veće od 5.000 evra ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, navodeći kao primere motorna vozila, plovne objekte, vazduhoplove i slično.
"Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine", piše u tužbi od 17. jula.
U tužbi Đukanovića navodi se i da ASK nije utvrđivao vrednost oružja niti obrazložio zbog čega ta činjenica nije važna za primenu zakonske odredbe. Punomoćnica bivšeg predsednika ukazuje na to da propis iz 2024, koji je važio donedavno, za razliku od onog iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podležu prijavljivanju.
Tužbom Đukanovića pred sudom je otvoreno i pitanje kada je ASK saznao za povredu propisa. Agencija je u junskoj odluci navela da je postupak pokrenula 5. marta ove godine po službenoj dužnosti, "u vezi sa medijskim navodima", nakon provere imovine i prihoda.
Milo Đukanović tokom postupka pred Agencijom nije osporavao vlasništvo nad oružjem, ali je tvrdio da nije imao nameru da ga sakrije niti da izbegne zakonske obaveze, ukazujući na to da je imovina bila uredno evidentirana kod nadležnih državnih organa, prenose "Vijesti".
ASK je takvu argumentaciju odbio, navodeći da se od osobe "koja vrši visoku javnu funkciju opravdano očekuje viši standard postupanja u odnosu na prosečne građane, naročito u pogledu ispunjavanja zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost imovinskog stanja, zbog čega ovaj organ neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može tretirati kao običan previd".




