
Od ambasadora u Kijevu i Beogradu do obaveštajca: Andreas fon Bekerat ima novi posao
Ambasador EU u Beogradu Andreas fon Bekerat odlazi na novu funkciju – biće šef nove Švedske spoljne obaveštajne službe (UND), dok je Anika Brandstrem izabrana za zamenika odlukom švedske vlade.

"Oni će preuzeti novu dužnost 1. januara 2027. godine, sa početkom rada Švedske spoljne obaveštajne službe, a njihov mandat trajaće do 31. decembra 2032. godine", navodi se u saopštenju Vlade Švedske.
Ministarka spoljnih poslova Švedske Marija Malmer Stenergard rekla je da joj je drago što su Andreas fon Bekerat i Anika Brandstrem pristali da vode Švedsku spoljnu obaveštajnu službu.
"Imaju bogato iskustvo u spoljnoj i bezbednosnoj politici i idealni su za izgradnju nove organizacije i razvoj njenih operacija na način koji jača obaveštajne kapacitete Švedske i kratkoročno i dugoročno", istakla je
U saopštenju se podseća da je Fon Bekerat trenutno ambasador EU u Beogradu.
"Prethodno je bio ambasador Švedske u Varšavi i Kijevu i šef Odeljenja za istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Ministarstvu spoljnih poslova. Službovao je takođe u misijama u inostranstvu u Moskvi, Bukureštu, Londonu i Njujorku, kao i u brojnim odeljenjima Ministarstva spoljnih poslova. Kao šef agencije, imaće ukupnu odgovornost za aktivnosti službe", dodaje se u saopštenju vlade.
Švedska služba spoljne obaveštajne poslove štitiće, kako se navodi, bezbednost Švedske i interese zemlje i otkrivati, identifikovati i upozoravati na spoljne pretnje. Agencija će sprovoditi aktivnosti spoljne obaveštajne službe u skladu sa Zakonom o aktivnostima spoljne obaveštajne službe i baviti se prikupljanjem, obradom i analizom informacija i obaveštajnih podataka. Kontinuirano će analizirati, razvijati i primenjivati inovativne tehnologije i metode i imaće kvalifikovane kapacitete za pribavljanje i upravljanje javno dostupnim informacijama. Švedska služba spoljne obaveštajne službe počeće sa radom 1. januara 2027. godine, pa će Bekerat biti prvi ambasador.
U biografiji Bekerata zabeleženo je da je bio u Kijevu u vreme Majdana, a u Beograd je došao iz Varšave.
Bio je i ambasador u Kijevu (od 2013. do 2016. godine) tokom Majdana, tačnije za vreme nasilne promene vlasti u Ukrajini. U Ukrajini je zastupao stavove "da je nasilje prema mirnim demonstrantima neprihvatljivo i u suprotnosti sa evropskom integracijom".
"Verovatno sam proveo isto toliko vremena promovišući Ukrajinu u Švedskoj koliko sam proveo promovišući Švedsku u Ukrajini", govorio je Fon Bekerat opraštajući se od pozicije ambasadora u Kijevu.
Tom prilikom nije zaobišao ni Rusiju...
"Ruska agresija protiv Ukrajine, uključujući i nezakonitu aneksiju Krima, najveća je pretnja evropskom bezbednosnom poretku od kraja Hladnog rata. Naša vlada ne veruje da je najbolji odgovor na odlučniju rusku politiku pridruživanje NATO-u, već saradnja sa našim partnerima i saveznicima. U srži švedske spoljne politike je princip da je na svakoj zemlji da sama odluči o svojoj bezbednosnoj politici. To je verovatno najvažniji razlog zašto je naš odgovor na rusku agresiju bio tako čvrst", rekao je 2016. godine Fon Bekerat za Kijev post.
I posle odlaska iz Kijeva, švedski diplomata nije prestajao da izražava podršku Ukrajini.
"Švedska vlada objavila je do sada najveći paket nevojne podrške za Ukrajinu. Podržavamo Ukrajinu koliko god da je potrebno", objavio je na Iksu ranije.
A nije skrivao ni ponos zbog toga što je bio svedok Majdana, nasilnog državnog prevrata koji Zapad slavi kao praznik.
"Ove večeri pre 10 godina bio sam svedok kako je nekoliko stotina hrabrih mladih ljudi odbilo da im se ukrade evropska budućnost i započeli Evromajdan. Izuzetno sam zahvalan na onome što su me ovi ljudi naučili o tome šta Evropa znači, a kamoli na hrabrosti i odlučnosti", napisao je Fon Bekerat 2023. godine na Iksu.



