
Štrbac za "Danas na RT": Ovakvi uslovi za ulazak u EU predstavljaju poniženje
Evropski put Crne Gore zastao je posle niza zahteva koje je ispostavila Hrvatska. Srbija još nije u toj fazi na evropskom putu, a zvanični Zagreb je već spremio spisak uslova u integracijama Srbije.

Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac je u emisiji "Danas na RT" rekao da, ako budu išli ovako u tanka crevca, za Srbiju neće imati osam već 808 takvih zahteva.
"Svi hrvatski funkcioneri jedinstveni su šta sve treba Srbija da uredi, popravi i da napravi pre nego što bi Hrvatska glasala da Srbija postane članica EU. Još važi pravilo da se nove članice biraju konsenzusom svih 27 članica. Dovoljno je da jedna ne da glas i nastaje problem", podsetio je Štrbac.
On je rekao da Crnogorci očekuju da bi do kraja ove godine mogli zatvoriti sva poglavlja, ali da su im Hrvati izgleda jedini na putu da to i urade.
"Od osam uslova koje su im postavili šest se odnosi na period rata devedesetih. Na primeru insistiranja da se promeni ime bazena vidi se dokle mogu ići ta uslovljavanja. Bilo ih je i ranije, između članica i onih koje žele da to postanu. Italija i Slovenija su uslovljavale Hrvatsku, ali ovo što se dešava Crnoj Gori je ponižavajuće", kazao je Štrbac.
On je rekao da veruje da će Crna Gora, s obzirom da je "kooperativna" i da su pristali na sve, ako ne do kraja godine, u prvoj polovini sledeće, zatvoriti sva poglavlja. Osvrnuo se i na to što je Crna Gora morala da uvede sankcije Ruskoj Federaciji i vize.
"Ti uslovi su nešto što pomalo i ponižava celu jednu naciju. Daju im do znanja da će sutra ući u EU, dobiće i neke pare, ali pitanje je da li je to sve vredno ovog ponižavanja i ovog odnosa prema bratskim narodima, jer nisu ni prema nama uvek fer, pa eto ni prema svojim legendama kao što je vaterpolista Zoran Gopčević. Neshvatljivo je dokle to ide, da oni sada menjaju ime jednog običnog bazena, a čovek je ostavio traga u sportu i zaslužio je to", rekao je Savo Štrbac.
On je podsetio da je u Hrvatskoj primetno da se vratila na vokabular sa početka devedesetih, čim je ušla u Evropsku uniju i da je od tada sve gore i gore.
"Svesni su da ih više niko ne može izbaciti iz EU, dok je njihov veliki mecena i Vatikan i katolička crkva i zato se tako ponašaju", kazao je Štrbac.
On je rekao da se čini da su odnosi između Srbije i Hrvatske bili bolje za vreme rata, dok se najviše ginulo i pucalo, nego sada, u smislu da su se strane sastajale jednom nedeljno i razgovarale, i oko razmene zarobljenika, otvaranja puteva, vodovoda, naftovoda.
"Od tada su odnosi sve gori i gori. Sada su razgovori zastali, nema ih. Oni napadaju. Ne ostaju ni naši njima dužni, ali Hrvati su ipak u boljoj poziciji trenutno", kazao je Štrbac.
On je rekao da je rehabilitacija ustaštva u Hrvatskoj posledica pokušaja da se nacistički zločini i NDH zamene izmišljenim genocidom u Srebrenici i predstavom o Srbima kao najvećim negativcima, da bi se zaboravili zločini iz Drugog svetskog rata, ustaška prošlost Hrvata i stradanje Srba.
"Ovo što se dešavalo u Splitu možda je i trebalo da se desi, marš Torcidaša sa strašnim nacističkim i antisemitskim uzvicima, kaljanje imena Ane Frank, pevanje pesama o visokim pećima je zastrašujuće i za svaku osudu. Ponovo se deli hrvatsko društvo da li treba i na koji način procesuirati ove izgrednike. Činjenica je da u Hrvatskoj imate veliki broj tzv. veterana, ima ih više od pola miliona i neki od njih su učestvovali u tim incidentima, kao i njihovi potomci. To je indoktrinacija, a ja ovu omladinu zovem 'proizvod sa greškom'. Deca se sva rađaju čistog mozga, a u njega usađujete loša ili dobra ponašanja. U Hrvatskoj i crkva, škola i ulica utiču da ove ljude ubede da su Srbi loši momci, po onoj holivudskoj šemi, da svo zlo dolazi od nas, a da su oni dobri", rekao je Štrbac.
On je kazao i da, dok je ta mržnja bila usmerena samo prema Srbima, niko nije ni reagovao.
"Stalno smo slušali na koncertima povike 'Za dom spremni' i 'Srbe na vrbe'...To je prolazilo, marširalo se, ali kad su udarili na Jevreje, reakcija nije izostala...Nadam se da će privući pažnju Zapada i da će indirektno tako zaštititi i Srbe. Želim da verujem u to, jer su Jevreji vrlo uticajni. Tužilaštvo je reagovalo, ali samo za prekršaj, što je novčana kazna. Za javno poticanje nasilja i mržnju su predviđene kazne i do tri godine zatvora, a za organizatore i do osam godina zatvora", kazao je Štrbac.
On je istakao da Hrvati imaju set zakona, koji su dobri, ali da je problem njihova (ne) primena u praksi.
Dodao je da je u poslednje dve godine po članu jednog zakona od 30 slučajeva, samo jedan dobio kaznu zatvora i to od 15 dana.
"Hrvatska ima dovoljno pravnih alata i ne treba ništa menjati, samo ih treba primeniti u praksi", kazao je Štrbac.



