
Milo Đukanović osnovao fondaciju: Vraća se korenima, ali ne srpskim

Posle više od tri decenije provedene u samom vrhu crnogorske politike, Milo Đukanović odlučio je da se posveti istoriji. I to ne samo onoj u kojoj je lično učestvovao.
Bivši predsednik Crne Gore i počasni predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) osnovao je nevladinu fondaciju "Korijeni", čiji je cilj promocija kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore, pišu podgoričke "Vijesti".
Fondacija je osnovana 26. juna, a u registar nevladinih organizacija upisana je 3. jula. Njeno sedište nalazi se u Bulevaru revolucije broj 2 u Podgorici, na istoj adresi na kojoj je i kancelarija bivšeg predsednika.

Zanimljivo je da je reč o zgradi Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje, kompanije u većinskom vlasništvu Đukanovićevog brata Aca. Tako su se, bar kada je reč o adresi, porodični i nacionalni koreni još jednom uspešno ukrstili.
Za ovlašćeno lice fondacije imenovan je Milan Roćen, nekadašnji šef crnogorske diplomatije i jedan od najbližih Đukanovićevih saradnika. Dakle, iako je reč o novoj organizaciji, ekipa je dobro poznata.
Prema osnivačkim aktima, "Korijeni" će se baviti prikupljanjem, istraživanjem, obradom i dokumentovanjem materijala značajnih za kulturu, istoriju i kulturnu baštinu Crne Gore.
Na pitanja "Vijesti" o načinu finansiranja i trošenja sredstava, iz Đukanovićeve kancelarije odgovorili su da će se sve odvijati, a kako drugačije nego – u skladu sa zakonom, uz javnost rada i kontrolu nadležnih institucija.
Od pisanja istorije do pisanja memoara
Osnivanje fondacije dolazi u vreme kada Đukanović već priprema i sopstveno viđenje novije crnogorske istorije.
"Vijesti" su ranije objavile da bivši predsednik sređuje višedecenijsku arhivu za knjigu o svojoj političkoj karijeri, na čijem bi uobličavanju mogao da radi hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina. Iz Đukanovićeve kancelarije tada je saopšteno da on želi da doprinese "pravilnom razumevanju i osvetljavanju procesa" koji su obeležili prethodne decenije, kao i njegovu političku karijeru.
Kako će izgledati to "pravilno razumevanje", ostaje da se vidi, posebno imajući u vidu da je Đukanović tokom više od tri decenije bio jedan od glavnih aktera upravo onih događaja koje sada namerava da dokumentuje.
U politiku je ušao krajem osamdesetih godina, sedam puta je bio premijer, a u dva navrata predsednik Crne Gore. Sa najviših funkcija povlačio se tri puta, ali se svaki put vraćao.
Njegova dugogodišnja vladavina, pored "obnove crnogorske nezavisnosti" 2006. godine, ostala je obeležena i brojnim aferama i kontroverzama, od optužbi povezanih sa švercom cigareta do afere "Telekom", kao i nerešenog ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića.
Posle ubedljivog poraza od Jakova Milatovića na predsedničkim izborima 2023. godine, Đukanović je napustio čelo DPS-a, ali je u februaru 2025. izabran za počasnog predsednika stranke.
Sada, kada više ne upravlja državom, Đukanović se okrenuo njenoj prošlosti. A sudeći po najavljenoj knjizi i novoosnovanoj fondaciji, namerava da kaže i kako će se ta prošlost pamtiti.
Međutim, kada bi se Đukanović zaista vratio svojim korenima, poštovao bi trobojku, srbovao više nego bilo koji političar iz Beograda i ne bi igrao šah zbog šahovnice jer ga podseća na Hrvatsku.





