Srbija i Balkan

Za koga Analena Berbok glasa na srpskim izborima

Dok se u Srbiji odbrojavaju dani do vanrednih izbora, vrata Bundestaga za prozapadnu opoziciju otvorila je stranka Zelenih Analene Berbok
Za koga Analena Berbok glasa na srpskim izborima© Milos Tesic/ATAImages

U jeku izborne kampanje, dok predstavnici partija putuju s jednog kraja zemlje na drugi obilazeći birače, predstavnici liste "Srbija protiv nasilja" obreli su se u Nemačkoj.

Vrata Bundestaga otvorili su im predstavnici Zelenih koji su organizovali skup pod nazivom "Srbija pred izbore - između autokratije i demokratskog buđenja".

Sastanak je trajao dva sata, a pozdravnu reč održao je Tomas Haker iz partije liberala, inače izvestilac za zemlje Zapadnog Balkana u spoljnopolitičkom odboru nemačkog parlamenta.

Na skupu je govorio i specijalni izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Saracin.

U ime Srbije, koja je bila tema skupa, govorili su poslanici Zeleno-levog fronta Radomir Lazović i Biljana Đorđević, kao i poslanik Pokreta slobodnih građana Natan Albahari, poslanica Demokratske stranke Ksenija Marković i poslanik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović.

Sastanak sa opozicijom je planiran pre nego što su u Srbiji raspisani izbori, tvrdi moderator skupa, poslanik u Bundestagu Boris Mijatović, iako je nejasno zašto je onda naziv posvećen izborima.

"Mi, koalicija nemačkih partnera, veoma smo sreći da su naši prijatelji izdvojili vreme usred kampanje da dođu u Berlin i razgovaraju o evropskoj budućnosti. Hvala vam puno", napisao je Mijatović nakon sastanka.

Mijatović je inače autor rezolucije o Bosni i Hercegovini koja je usvojena u Bundestagu, a u kojoj se navodi da se u Srebrenici desio genocid, pozdravlja usvajanje zakona kojim se negiranje navodnog genocida kriminalizuje, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, dok se Milorad Dodik optužuje da uništava Bosnu i Hercegovinu.

"Negiranje genocida u Srebrenici, posebno među rukovodstvom bosanskih Srba, kao i veličanje zakonito osuđenih ratnih zločinaca dijametralno su suprotni miru i pomirenju", navodi se u rezoluciji čije je usvajanje inicirao Mijatović.

Mijatović se redovno oglašava o dešavanjima u Srbiji. Već dan nakon pucnjave u Banjskoj optužio je Vučića i Srpsku pravoslavnu crkvu za incident.

"Svako ko je godinama gomilao oružje u manastirima snosi odgovornost ako se njime ubijaju ljudi. Dvostruka igra između pravoslavne crkve i srpske države mora da prestane – u celom regionu", poručio je tada Mijatović.

Borba za miljenika Berlina

Otkud prozapadna opozicija u Nemačkoj u toku predizborne kampanje pokušao je po povratku u Beograd da objasni prvi sa liste "Srbija protiv nasilja" Radomir Lazović.

"Taj simboličan događaj govori o tome da članovi nemačke vlade u nama vide partnere za budućnost Srbije i što je još važnije da Aleksandar Vučić nije jedina adresa sa kojom se razgovara, kao što je to bio slučaj za vreme vlade Angele Merkel", tvrdi Lazović.

Kako kaže, na sastanku se razgovaralo o ključnim temama kojima se bavi koalicija "Srbija protiv nasilja", kao što je zaustavljanje korupcije i kriminala, ispunjavanje zahteva protesta i zaustavljanje ogromnih poskupljenja, naročito hrane.

"Razgovarali smo i evropskim integracijama, gde smo izneli stav da je Aleksandar Vučić najveća prepreka ka evropskim integracijama Srbije, zbog toga što ne može neko ko osvaja vlast na nameštanim izborima, neko ko vlada zloupotrebom medija i batinašima preti građanima, odjednom da reformiše Srbiju tako da ona poštuje EU standarde", navodi Lazović.

Njegova stranačka koleginica Biljana Đorđević navela je tokom razgovora da je "Srbija protiv nasilja" u kampanji sa idejom da u Beogradu pobedi i da menja politiku i vrati EU perspektivu u Srbiji.

"A to možemo kroz borbu protiv nasilja i korupcije", poručila je Đorđević i naglasila da su predstavnici koalicije "Srbija protiv nasilja" insistirali na tome da poruke koje dolaze iz EU moraju da se bave položajem života običnih ljudi, a da je za njih važno pitanje korupcije, životnog standarda i inflacije.

image