Srbija i Balkan

Država će za etno kuće i salaše dati po 24.000 evra: Ruralni turizam je budućnost Srbije

Kada bude završena uredba, raspisaće se konkurs i tada će biti poznati i uslovi za učešće za državnu pomoć, rekli su iz resornog ministarstva
Država će za etno kuće i salaše dati po 24.000 evra: Ruralni turizam je budućnost Srbije© Milan Maricic/ATAImages

Trend rasta broja noćenja u seoskim domaćinstvima u Srbiji nastavio se i tokom prethodne 2023. godine, pa ne čudi što je vlast odlučila da upravo ruralni turizam u narednom periodu postane glavna turistička atrakcija za domaće i strane goste.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i najavio je da će iz državne kase biti izdvojeno oko dve milijarde evra za obnovu regionalnih i lokalnih puteva, kao i za salaše i etno-kuće.

Ministar turizma Husein Memić objasnio je da pripremaju uredbu koja će biti završena krajem januara, početkom februara, prema kojoj će za seoski turizam biti opredeljeno ukupno 150 miliona dinara, odnosno oko 2,9 miliona dinara ili nešto više od 24.000 evra po gazdinstvu.

Iz turističkog sektora Ministarstva za turizam i omladinu za RT Balkan su rekli da je u centralnom informacionom sistemu e-turista registrovano 737 seoskih turističkih domaćinstava, sa oko 2.400 smeštajnih jedinica.

"Kada bude završena uredba, raspisaćemo konkurs i tada će biti poznati i uslovi za učešće za državnu pomoć", saopštili su iz ministarstva.

Dodali su da je prema njihovoj poslednjoj statistici, broj noćenja u seoskim domaćinstvima u Srbiji u prvoj polovini 2023. godine bio za 21,8 odsto veći u poređenju sa istim periodom 2022, dok su samo posete stranih turista povećane za više od 32,6 odsto.

Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija JUTA za RT Balkan kaže da nije poznat procenat učešća ruralnog u celokupnom prihodovanju od turizma, ali da država sigurno ima dobru računicu kada kreira strategiju za naredni period.

"Inicijativa sigurno ima smisla kako bi se pospešio kvalitet usluga i uredili ili proširili kapacitet u privatnim smeštajnim jedinicama i dodali neki novi sadržaji. Kod obnove putnih pravaca, trebalo bi da se konsultuju sa vlasnicima domaćinstva kako bi se povezale i prioritetne saobraćajnice", podvlači Seničić.

Kako kaže, salaši su porodična domaćinstva u Vojvodini čiji naziv datira iz perioda Austrougarske, dok su etno gazdinstva kuće u centralnoj Srbiji, najčešće u šumadijskom stilu. Predstavljaju prirodna bogatstva Srbije, našu tradiciju, kulturu i običaje.

"Prve imaju voće, povrće, gaje domaće životinje, a druge ne moraju da imaju takvu ponudu. Kada je kategorizacija objekata u pitanju, propisuje je ministarstvo na osnovu uslova i pravilnika. Moraju se ispoštovati određene procedure i standardi, ispuniti tehnički i sanitarno-higijinski uslovi. Neophodno je i lekarsko uverenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje ugostiteljske delatnosti za vlasnika objekta i članove domaćinstava", objasnio je Seničić.

Kaže da privatni smeštaji imaju najviše 30 kreveta i ne moraju da služe hranu.

"Objekat tada mora da poseduje i parking, recepciju, adekvatnu kuhinju, pridružene usluge za čišćenje, vođenje higijene...", naveo je.

Slađa Milenković iz etno domaćinstva u Despotovcu raduje se najavljenoj pomoći, koju će, kako kaže potrošiti na uređenje makadama i proširenje smeštajnih kapaciteta.

"Mi smo u blizini manastira Manasija, 8-9 km glavnim putem i još dva makadamom. Potpuno smo izolovani u šumi pa ljudi dolaze zbog mira i tišine, svežeg vazduha, dobre, domaće hrane, imamo 20 jelena lopatara, pa su i oni atrakcija", objašnjava Slađa i dodaje da raspolažu sa sedam soba, a da noćenje sa doručkom košta 25 evra po osobi.

Priznaje da je mnogo više uloženog truda od zarade, ali da i ne rade isključivo zbog novca.

"Lepo nam je, imamo fine goste, lepo se družimo, međusobno posećujemo", navodi.

Boban sa salaša kod Bača otkriva da su mnoge njegove kolege pozatvarali salaše zbog velikih nameta, iako se nalaze u blizini jezera, turskog kupatila, lovne stanice za fazane...

"Borimo se sami, ali nikad nema konstantno posla da bismo živeli samo od izdavanja. Mi imamo tri dvokrevetne sobe i salu za ručavanje za 20 osoba. Imamo otvorenu kuhinju od stare cigle, roštilj, fritezu, imamo domaće proizvode, salamu, kulen, rakiju", kaže Boban i otkriva da im najčešće dolaze domaći gosti, ali i turisti iz Italije, Češke, Nemačke.

Ako dođu pare, a uslovi za konkurs ne budu prezahtevni, kaže da će ih uložiti u širenje smeštajnih kapaciteta, igraonicu i bazen.

image