Srbija i Balkan

Stanko Cerović u "Relativizaciji": Ljudi koji se danas grabe za vlast su ništarije

U političkim vrhovima na Zapadu traže se ljudi koji su maltene lutke koje se mogu koristiti za šta god je potrebno, takvi nikad neće biti prepreka, kaže gost Ljiljane Smajlović
Stanko Cerović u "Relativizaciji": Ljudi koji se danas grabe za vlast su ništarije© РТ Балкан

U novoj epizodi emisije "Relativizacija" Ljiljana Smajlović razgovarala je s novinarem i piscem Stankom Cerovićem, rođenim u Titogradu, ne u Podgorici jer je stariji od nje, a već dugi niz godina Parižaninom, autorom knjige "U kandžama humanista", o NATO bombardovanju 1999.

Cerović je, kako je odmah istakao, jedva pristao na gostovanje budući da više ne objavljuje knjige, te ima utisak da više nema šta da kaže – situacija u svetu i među ljudima koja je brzo evoluirala u dramatičnom pravcu navela ga je da se oseća da je bavljenje duhovnim oblicima života danas suvišno.

"U ovom društvu aktivnosti kao filozofija, literatura, umetnost su u stvari ponižene i prezrene. Mi koji smo se bavili time uvek smo služili nekom malom interesu malobrojnih ljudi, što se svodilo na to da nas upotrebe za fasadu koja privlači ljude. Smatram da je to ponižavajuća aktivnost koja ne donosi ništa dobro ni meni ni ljudima", kaže Cerović na početku nove "Relativizacije".

Konstatujući da je strašan greh što danas u društvu preovladava mišljenje da je čovekova egzistencija beznačajna i da je čovek bespomoćno biće, ističe da živimo u veoma siromašno doba u domenima i politike i kulture.

"Živimo i u vreme velikog rata na našem kontinentu, a države, kao i velike i male narode vode idioti. Politička klasa u Evropi, kontinentu nekada velike kulture i velikih naroda, nalazi se na neverovatno niskom nivou. Gotovo da je potrebna posebna veština da bise shvatilo o čemu ti ljudi govore i to najčešće čujem u Parizu. Ako počnu bilo kakvi razgovori o politici, kulturi, stanju u društvu, svi kažu – šta možeš da očekuješ od ovakvih ljudi. Svako zna o čemu se radi i to je pesimistično", precizira Cerović.

Upitan da li se to pokvario kvalitet ljudi ili je došlo do dramatične demokratizacije svega pa elita više nije elita, odgovara da je to posledica života u ekonomskoj civilizaciji, civilizaciji efikasnosti koja stalno traži novi model još efikasnijeg čoveka, traži da se eliminiše iz čoveka sve što škodi toj efikasnosti, što će reći cela emocionalna sfera.

Biznis je biznis – ništa lično

"Ali kad to eliminišeš iz čoveka, ne ostaje ništa, jer to je motor koji ga pokreće. Ljudi koji se u ovakvom vremenu grabe za vlast, za pare, prvo mesto, ti ljudi su ništarije, ne vrede ništa, ali očigledno obavljaju funkciju", precizira gost "Relativizacije".

S tim u vezi nameće se lik predsednika Francuske Emanuela Makrona, te nemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok, bivše britanske premijerke Liz Tras i mnogih drugih.

"U političkim vrhovima na Zapadu traže se ljudi koji su maltene lutke koje se mogu koristiti za šta god je potrebno, takvi nikad neće biti prepreka. Tu nema šanse niko ko gaji moralne i sve druge vrednosti, ko veruje u smisao egzistencije. To je pomenuta prepreka efikasnosti njihovog posla. Sve se svelo na onu rečenicu – Biznis je biznis. I to opravdava svaki zločin, isto kao kad mafija kaže u filmovima – Ništa lično", pojašnjava Cerović.

Komentarišući masu Makronovih velikih izjava poput one da je spreman da pošalje trupe u Ukrajinu, gost Ljiljane Smajlović kaže da se radi o čoveku koji je došao na vlast kao maltene dete, koje niko ne uzima za ozbiljno. Zato stalno pokušava da rečima, ali ne i delima stvori utisak da se nalazite u prisustvu velikog čoveka. Ipak, kad god tako nešto kaže, svi mu se smeju i hvataju za glavu konstatujući – evo opet Napoleona.

I Francuska i EU su na ivici raspada

Po Cerovićevim rečima, Francuska je u katastrofalnoj situaciji, na ivici raspada, uostalom kao i cela Evropska unija.

"U vladajućim krugovima je bukvalno panika, pa probaju da stvore tobož dramatičnu atmosferu pred izbore za Evropski parlament da se ne bi desilo, što je pak vrlo moguće, da na tim izborima širom Evrope pobede tzv. populističke, desne stranke, koje su za Rusiju i Putina, kao i protiv EU. EP nema nikakvu vlast, ali simbolično ima ogromnu važnost. Ako se u EP pojavi većina poslanika koji su protiv EU, onda je to za Evropu kataklizma – početak kraja", ističe Cerović.

Dodaje i da u takvu Evropsku uniju danas može da uđe ko god hoće jer je skoro mrtva, u njoj više ne mogu da se donose odluke.

Takođe, Evropljane hvata i panika da će se Amerikanci povući iz Ukrajine, čemu u prilog ide i povlačenje podsekretarke Stejt departmenta za politička pitanja Viktorije Nuland.

"Amerikanci su svesni da će morati polako da se izvlače iz Ukrajine i da prihvate kraj rata, što je opasno jer će to ostatak sveta tumačiti kao Putinovu pobedu. Odlazak Nulandove, imperijaliste i militariste što gura u rat protiv Rusije, jeste vrlo važan znak da SAD menjaju politiku, što u Evropi izaziva paniku, i to u trenutku kada ona galami kako će poslati vojsku u Ukrajinu", zaključuje Stanko Cerović u novom izdanju "Relativizacije".

image