Srbija i Balkan

Razjašnjenje iz Vašingtona: Kakva je uloga SAD u amandmanima Crne Gore na rezoluciju o Srebrenici

Iz Ambasade Nemačke u Podgorici "Vijestima" su rekli da nemaju informacije o pregovorima o nacrtu rezolucije u Srebrenici
Razjašnjenje iz Vašingtona: Kakva je uloga SAD u amandmanima Crne Gore na rezoluciju o SrebreniciGetty © Matej Divizna

Stejt department je imao uvid u nezvanični draft predloženih amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici, ali ne posreduje u njima.

To su "Vijestima" rekli iz Ambasade SAD u Podgorici, odgovarajući na pitanja da li je Vlada Crne Gore podnela amandmane preko SAD i na koji način i ko u ime SAD učestvuje u konsultacijama sa Vladom o amandmanima.

Vlada Crne Gore, kako je "Vijestima" nezvanično potvrđeno, planira da preda dva amandmana na rezoluciju o Srebrenici, radi "postizanja što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu". Prema nezvaničnim informacijama, amandmane će podneti preko SAD i Nemačke.

"Nemačka i Ruanda su predlagači Rezolucije i mogu da odgovore na dalja pitanja u vezi sa njenim statusom", rekli su iz Ambasade SAD.

Iz Ambasade Nemačke u Podgorici "Vijestima" su rekli da nemaju informacije o pregovorima o Nacrtu rezolucije u Srebrenici.

Zamenik njemačkog ambasadora u Podgorici Ralf Rojš kazao je da se pregovori o Nacrtu rezolucije vode među stalnim misijama pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

"Ambasada Nemačke u Podgorici nema informacije o trenutnoj fazi te rasprave i stoga nije u poziciji da komentariše proces izrade", kazao je Rojš, odgovarajući na pitanja da li je Vlada CG podnela amandmane preko Nemačke i na koji način i ko u ime Nemačke učestvuje u konsultacijama sa Vladom Crne Gore o amandmanima.

Rezolucijom, koju su inicirale Nemačka i Ruanda, traži se da se 11. jul proglasi za "Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici". Glasanje u Skupštini Ujedinjenih nacija trebalo je da bude 2. maja, ali je odloženo. Novi termin glasanja još nije utvrđen.

Vlada amandmanom na preambulu nacrta rezolucije traži da se uvrsti stav "ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, verskoj ili drugoj skupini ili zajednici u celini".

Drugi amandman odnosi se na "potvrđivanje nepovredivosti opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama".

Desetine nevladinih organizacija i javnih ličnosti zatražile su od Vlade 16. aprila da bude kosponzor rezolucije, što podržava i najveći deo opozicije u crnogorskom parlamentu.

Vlada se o Rezoluciji još nije izjasnila, a nemački stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje NATO, Milan Nič kazao je krajem aprila da mu je crnogorski premijer Milojko Spajić tokom posete Berlinu rekao da će Crna Gora podržati Rezoluciju.

image