Svet

NATO ostaje bez municije? Slanje naoružanja Ukrajini ispraznilo savezničke zalihe

Ukoliko bi se Evropa suočila sa Rusijom, neke države bi ostale bez municije sa samo nekoliko dana, tvrde zapadne diplomate
NATO ostaje bez municije? Slanje naoružanja Ukrajini ispraznilo savezničke zalihe© Tanjug/AP Photo/Libkos, File

NATO očekuje od država članica da povećaju zalihe municije, ali budžeti ovih zemalja u velikoj meri iscrpljeni su zbog vojne pomoći koja se šalje Ukrajini.

"Ukoliko bi se Evropa suočila sa Rusijom, neke države bi ostale bez municije sa samo nekoliko dana", izjavio je neimenovani diplomata za Rojters.

Čak i pre početka specijalne vojne operacije 24. februara prošle godine, mnoge članice severnoatlantskog saveza nisu ispunjavale standarde o zalihama municije koje ta organizacija propisuje. Njihovi zvaničnici su, kako je  smatrali da su ratovi izdržljivosti i velike borbe artiljerije stvar prošlosti, prenosi Rojters.

Tempo slanja naoružanja Ukrajini, čije trupe ispaljuju i do 10.000 artiljerijskih granata na dan, razotkrio je rupe koje postoje ne samo u zalihama municije u zemljama Zapada, već i u sposobnosti njihovih vojnih industrija da municiju proizvedu.

NATO je nedavno završio specijalno ispitivanje popunjenosti zaliha municije, saznaje ta britanska agencija.

"Ciljevi popunjenosti zaliha municije koje smo propisali, a koje su specifične za svaku državu članicu, nisu bili ispunjeni ni pre početka (sukoba u Ukrajini)", rekao je neimenovani zvaničnik NATO-a.

Sada su zalihe dodatno istrošene usled tog sukoba, što znači da će NATO najverovatnije podići očekivanja popunjenosti zaliha.

"Bilo bi potpuno šokiran ako ciljevi ne budu povećani", rekao je NATO zvaničnik za Rojters.

Koliko je municije preostalo u skladištima NATO zemalja nije poznato, pošto su ti podaci tajni. Slična je situacija i sa ciljanim zalihama, koje su specifične za svaku državu i predstavljaju jednu od najbolje čuvanih tajni u alijansi, navodi britanska agencija.

Uopšteno govoreći, NATO svakoj od svojih država članica propisuje određene standarde koje one moraju da ispune i razviju sposobnosti koje bi alijansa mogla da iskoristi u slučaju sukoba.

To bi, na primer, moglo da znači da bi jedan saveznik trebalo da razvije oklopnu diviziju, od 10.000 do 30.000 vojnika, potpuno opremljenu sa dovoljnom količinom naoružanja, sposobnu za borbu u svakom trenutku.

Uzimajući te stvari u obzir, ta država bi morala da ispuni određene standarde kada je reč o količini tenkova, artiljerije i drugih vrsta naoružanja propisanih NATO standardima.

Nemačka je pojedinačno zaostajala oko 20 milijardi evra za ispunjavanjem očekivanih standarda i pre početka specijalne vojne operacije, prenosi Rojters. Ta broja nije potvrđena u nemačkom Ministarstvu odbrane.

Zvaničnik NATO-a rekao je da najveći nedostaci postoje u municiji za artiljeriju kalibra 155 milimetara, raketama za HIMARS, municiji za protivvazdušne sisteme poput IRIS-T, "patriot" i "gepard", koje Ukrajina aktivno koristi.

Odluke o ciljanim zalihama očekuju se na samitu NATO-a u Litvaniji sredinom jula.

Problemi sa proizvodnim kapacitetom

Sukob u Ukrajini ukazao je i na nedostatak industrijskih kapaciteta da se, nakon više decenija smanjene potražnje, za kratko vreme povećanje proizvodnja municije.

Ministri odbrane država članica NATO-a razgovaraće na tu temu u Briselu tokom ove nedelje, pre nego što se zapadni lideri budu sastali na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, neposredno pre prve godišnjice specijalne vojne operacije.

SAD i Francuska su počele da stvaraju pritisak na vojnu industriju kako bi povećali proizvodnju. Vašington planira da poveća proizvodnju sa 14.400 na oko 90.000 artiljerijskih granata mesečno.

Kao najveći ukrajinski vojni donator, Sjedinjene Države su Kijevu od početka rata dostavile oružje u vrednosti od oko 30 milijardi dolara, uključujući više od milion granata za artiljeriju kalibra 155 milimetara, tvrde u Stejt departmentu i Pentagonu.

Francuski predsednik Emanuel Makron naredio je državnim vojnim kompanijama da razviju strategiju "ratne ekonomije", kako bi se ubrzala proizvodnja različitih tipova naoružanja.

Kako navodi Rojters, rezultati ovog plana već se vide, pošto je za proizvodnju municije sada potrebno tri, a ne devet meseci kako je to bio slučaj ranije, dok se artiljerijski topovi "Cezar", čija je proizvodnja nekad trajala oko dve godine, sada prave za 18 meseci.

Saradnja između saveznika je ključna, navodi britanska agencija. Sporazumom između Francuske i Australije Kanbera će obezbediti barut, koji se ne proizvodi u Francuskoj, kako bi njihove fabrike mogle da proizvode granate kalibra 155 milimetara.

Nemačka zaostaje

Neke države, ipak, zaostaju u odnosu na svoje saveznike. Nemačka, čiji je kancelar Olaf Šolc neposredno nakon početka specijalne vojne operacije najavio uspostavljanje specijalnog fonda od 100 milijardi dolara za modernizaciju naoružanja, tokom poslednjih godinu dana nije napravila očekivani napredak.

"Do kraja prošle godine nismo dobili nikakve značajnije narudžbine", rekao je direktor udruženja nemačke vojne industrije Hans Kristijan Acpodijen, prenosi Rojters.

"I pored specijalnog fonda od 100 milijardi evra, videli smo da je Ministarstvo odbrane govorilo o nestašica tokom prošle godine. Nije bilo dovoljno novca za nabavku minicije, ni u specijalnom fondu ni u redovnom budžetu", dodao je on.

Šefica odbora za odbranu nemačkog parlamenta Mari-Agnes Štrak-Cimerman nazvala je to "izgubljenom godinom" i požalila se na nedostatak dugoročnog razmišljanja pri naručivanju opreme.

Napore da se poveća proizvodnja municije i naoružanja ometa nekoliko faktora, među kojima su globalni nedostatak poluprovodnika, sirovina, kao i problemi u pronalaženju dovoljnog broja visokokvalifikovanih radnika.

Zbpg neizvesnih narudžbina, mnogi proizvođači naoružanja prethodnih godina nisu želeli da investiraju velike svote novca u povećanje proizvodnje.

Zvaničnik NATO-a je rekao da Alijansa pokušava da reši takve probleme podsticanjem savezničkih zemalja da višegodišnje ugovore sklapaju zajedno, kao i da očekuje da će nekoliko takvih ugovora biti potpisano na sastanku u Briselu.

Ali do ponovnog popunjavanja zaliha i dalje predstoji dug put.

"Ne mislim nužno da će u narednoj godini nivoi naših zaliha drastično porasti. Ali, sve dodatne zalihe koje budemo imali ići će u Ukrajinu", izjavio je zvaničnik NATO-a.

image
VV inauguration
banner