
Nemačka i Ukrajina u ratnom paktu: Berlin sada od Kijeva kupuje rakete

Nemačka se priprema za kupovinu serije jeftinih krstarećih raketa od Ukrajine kako bi proširila svoje sposobnosti za izvođenje udara na velikim udaljenostima, prenelo je više medija, uključujući "Fajnenšel tajms" i Blumberg.
Sporazum bi mogao da bude zaključen u narednim nedeljama, navodi "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem. U početnoj fazi obuhvatio bi manju seriju raketa namenjenih testiranju u nemačkim oružanim snagama, odnosno Bundesveru, početkom sledeće godine.

Ukoliko testiranja budu uspešna, Berlin bi, prema navodima medija, mogao da naruči još nekoliko stotina raketa.
Krstareće rakete "bars", čiji naziv na ruskom i ukrajinskom jeziku označava snežnog leoparda, u Ukrajini se ponekad nazivaju i "rakete-dronovi". Reč je o oružju na mlazni pogon, dometa do 1.000 kilometara i nosivosti do 105 kilograma.
Nemačka i Ukrajina potpisale su u julu 2026. godine sporazum o zajedničkoj proizvodnji raketa "bars". Prema tom dogovoru, Berlin bi finansirao proizvodnju, dok bi sve proizvedene rakete bile isporučene Ukrajini.
Potencijalna kupovina dolazi u trenutku naglog povećanja nemačkih nabavki naoružanja, dok vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da Bundesver pretvori u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, pozivajući se na pretnju mogućeg sukoba sa Rusijom.
Moskva je više puta odbacila takve tvrdnje kao "besmislice", ističući da nema nameru da napadne bilo koju članicu NATO-a.
Ubrzano naoružavanje
Blumberg je ranije ove nedelje objavio da Berlin planira da nabavi "hiljade preciznih sredstava za udare po ciljevima na velikim dubinama" od više evropskih i američkih kompanija.
Jedan od predloženih ugovora, sa američkom kompanijom "Kovenant", za isporuku hiljada krstarećih raketa "antem", koje se lansiraju sa zemlje, mogao bi da bude vredan više od milijardu evra, odnosno 1,12 milijardi dolara, navodi se u izveštaju.
Nemačka je postala najveći pojedinačni donator vojne pomoći Kijevu nakon što je Vašington, pod predsednikom Donaldom Trampom, drastično smanjio svoju pomoć.
Merc je kao prioritet postavio vojnu potrošnju, uključujući pomoć Kijevu, uprkos tome što je priznao da se nemačka ekonomija nalazi u "strukturnoj krizi".
Njegova vlada izmenila je ustavno ograničenje zaduživanja kako bi finansirala jačanje vojske i usvojila budžet za 2026. godinu, kojim je za odbranu izdvojeno rekordnih 108,2 milijarde evra, kao i 11,5 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini.
Istovremeno, nemačka centralna banka upozorila je da je zemlja na putu da do 2028. godine zabeleži najveći budžetski deficit od ponovnog ujedinjenja.
Zarada na ratu?
Ukrajina, sa druge strane, po svemu sudeći aktivno nastoji da ostvari prihode od izvoza naoružanja, uključujući prodaju svojim zapadnim saveznicima.
U februaru je zamenik sekretara ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu David Alojan izjavio za Rojters da zemlja očekuje da samo ove godine od izvoza oružja ostvari prihod od više milijardi dolara.
Kijev je obustavio sav izvoz naoružanja nakon eskalacije sukoba 2022. godine, ali je predsednik ukrajinskog režima Vladimir Zelenski promenio tu odluku kada je početkom 2026. najavio planove za otvaranje gotovo desetak centara za izvoz oružja širom Evrope.
Ti planovi, međutim, nisu sprečili Kijev da nastavi da traži dodatnu finansijsku i vojnu pomoć od zapadnih zemalja.
Prošlog meseca ukrajinski ministar odbrane Jevgenij Hmara predložio je da zapadni donatori Kijevu isporuče veoma tražene američke rakete-presretače za sisteme "patriot" iz sopstvenih zaliha, koje bi kasnije bile popunjene sa 1.000 raketa čiju kupovinu Ukrajina planira da finansira sredstvima Evropske unije u nekom trenutku u budućnosti.
U oktobru je i sam Zelenski oštro kritikovao zapadne saveznike zbog njihove nespremnosti da pokriju veliki manjak u ukrajinskom budžetu.
Tramp je sredinom oktobra optužio Ukrajinu da prodaje rakete dobijene od SAD na crnom tržištu. Takođe je tvrdio da Kijev nije uspeo da opravda utrošak više milijardi dolara američke vojne i finansijske pomoći.
Ukrajinski proizvođači oružja bili su dovođeni u vezu sa nekim od brojnih korupcionaških skandala u zemlji.
Kompanija "Fajer point", proizvođač naoružanja koji je Zelenski lično promovisao tokom poseta zapadnim zemljama, navodno je faktički bila u vlasništvu Timura Mindiča, dugogodišnjeg bivšeg poslovnog partnera ukrajinskog predsednika, u Kijevu poznatog pod nadimkom "novčanik Zelenskog".
Mindič je prošle godine pobegao iz Ukrajine nakon što je u velikoj istrazi o korupciji označen kao jedan od glavnih osumnjičenih.





