
"Proruski moćnik" u Mar-a-Lagu: Zašto (liberalnim) Amerikancima smeta dolazak Milorada Dodika

Milorad Dodik trebalo bi da se pojavi na okupljanju istaknutih predstavnika pokreta MAGA u Mar-a-Lagu, rezidenciji američkog predsednika Donalda Trampa, zbog čega je "zaslužio" tekst u magazinu "Atlantik", koji ga je opisao kao "proruskog moćnika".
"Atlantik" piše da je Dodik, zahvaljujući višemilionskoj lobističkoj kampanji i promenama u američkoj politici prema Republici Srpskoj, uspeo da ostvari značajan uticaj u Trampovom političkom okruženju.

Kako se navodi, Dodik bi naredne nedelje trebalo da prisustvuje skupu "CPAC Circle Retreat and Gala", koji organizuju predstavnici američkog konzervativnog pokreta. Događaj je najavljen kao "okupljanje vizionara", a biće posvećen političkoj budućnosti Sjedinjenih Američkih Država i pripremama za predsedničke izbore 2028. godine.
Među najavljenim govornicima nalaze se američka ministarka rada, senatori Majk Li i Rik Skot, kao i drugi istaknuti predstavnici konzervativnog pokreta.
Pozivajući se na više izvora upoznatih sa Dodikovim planovima, magazin piše da se očekuje njegov dolazak, ali napominje da bi detalji posete mogli da se promene u poslednjem trenutku.
"Atlantik" ističe da očekivano prisustvo nekadašnjeg predsednika Republike Srpske predstavlja pokazatelj velikog preokreta u njegovom političkom položaju od povratka Donalda Trampa u Belu kuću.
"Prisustvovaće i Milorad Dodik, proruski moćnik koji se hvalio špijuniranjem Amerikanaca, a nedavno je ruskog predsednika Vladimira Putina nazvao 'jednim od najmiroljubivijih lidera našeg vremena'. Dodik je faktički lider srpskog stanovništva u Bosni, čije nastojanje ka otcepljenju preti da ponovo rasplamsa krvavi sukob između etničkih i verskih zajednica na Balkanu", u svom stilu piše američki list.
Milioni dolara za lobiranje u Trampovom okruženju
Prema pisanju "Atlantika", vlasti Republike Srpske su od Trampovog povratka na vlast potrošile milione dolara na angažovanje američkih lobista kako bi popravile Dodikov položaj među uticajnim ljudima bliskim predsedniku SAD.
Strategija je, kako ocenjuje magazin, bila da se Dodik predstavi kao politički proganjan lider, slično samom Trampu, koji je žrtva pravnih i političkih postupaka, ali i kao zaštitnik hrišćanskih vrednosti.
"Strategija se zasnivala na predstavljanju Dodika kao mučenika po uzoru na američkog predsednika, žrtve pravnih manevara i borca za hrišćanske vrednosti koji zaustavlja ono što pojedini srpski nacionalisti opisuju kao talas muslimanskog uticaja".
Među angažovanim ličnostima bili su Rudi Đulijani, nekadašnji Trampov lični advokat, bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kao i kompanija u kojoj radi Kejti Vajls, ćerka šefice kabineta Bele kuće Suzi Vajls.
Posebno se, naglašavaju, izdvaja angažovanje Džejmsa Blera i Krisa Lasivite, dvojice važnih Trampovih političkih savetnika, koji su kao konsultanti boravili u Republici Srpskoj tokom izbora održanih ranije ovog meseca.
Posle izbornog uspeha svoje stranke, Dodik je zahvalio i Trampu i Putinu na podršci.
"Da nije bilo veličanstvene pobede Donalda Trampa, verovatno bismo danas bili politički mrtvaci", citira "Atlantik" Dodikovu izjavu pristalicama.
Ukidanje sankcija i pritisak na Kristijana Šmita
Američki magazin posebnu pažnju posvećuje promeni politike Vašingtona prema Dodiku, uključujući ukidanje sankcija i odnos Trampove administracije prema tzv. visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Kristijanu Šmitu.
"Atlantik" podseća da je Bajdenova administracija 2022. godine uvela sankcije Dodiku zbog optužbi za korupciju i ugrožavanje stabilnosti BiH, kao i zbog, kako su tvrdile američke vlasti, pokušaja podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sankcije su kasnije proširene na članove njegove porodice, saradnike i kompanije. Međutim, u oktobru 2025. godine Trampova administracija ukinula je sankcije Dodiku.
Nekoliko dana ranije, Stejt department pozdravio je korake koje su preduzele institucije Republike Srpske, ocenivši ih kao rezultat američkih nastojanja da se "smiri kriza u Bosni i Hercegovini".
Posebno je značajan navod "Atlantika" da su zvaničnici Stejt departmenta vršili pritisak i da Kristijan Šmit podnese ostavku na funkciju visokog predstavnika u BiH. Na koju je došao, inače, bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN koja je predviđena Dejtonskim sporazumom, koji Dodik, navodno ruši.
"Kristijan Šmit, konzervativni nemački političar koji je 2021. godine preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, postupio je u skladu sa tim zahtevom u maju ove godine, rekavši jednom nemačkom listu da je bio izložen 'ogromnom i neočekivanom pritisku iz SAD'. Diplomate u regionu, kao i stručnjaci, sa velikom zabrinutošću posmatraju ustupke koje je Trampova administracija učinila Dodiku, zbog njegovih otvoreno proklamovanih separatističkih ciljeva i izričite Putinove podrške", ističe se u tekstu.
Podseća se i da je Dodik prošle godine izgubio funkciju predsednika Republike Srpske i dobio šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija nakon presude zbog nepoštovanja odluka "visokog predstavnika".
Dodik je te odluke odbacio kao politički motivisane i bez ustavnog osnova, a američki magazin dalje ocenjuje da je, uprkos tome, zadržao gotovo potpunu kontrolu nad institucijama Republike Srpske.
Dodik u jednom od glavnih centara pokreta MAGA
"Atlantik" navodi da diplomate u regionu i pojedini stručnjaci sa zabrinutošću prate ustupke Trampove administracije Dodiku, pre svega zbog njegovih stavova o nezavisnosti Republike Srpske i podrške koju dobija od Putina.
Očekivano, američki magazin ni slovom nije pomenuo nasilne i bespravne pokušaje oduzimanja nadležnosti Republici Srpskoj, onih koje su predviđene Dejtonskim sporazumom, a o čemu je Dodik više puta javno govorio. Ti citati, međutim, nisu ušli u ovaj tekst.
Kako se navodi dalje, još nije poznato da li će Tramp lično boraviti u Mar-a-Lagu tokom očekivane Dodikove posete, ali se naglašava da će mu prisustvo na skupu omogućiti pristup jednom od glavnih političkih centara pokreta MAGA.
Autor podseća da se Dodik tokom ranije posete Vašingtonu fotografisao sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom i tadašnjom portparolkom Bele kuće Kerolajn Levit.





