Svet

Desetine milijardi evra za Kijev: Šta bi Evropljani mogli da kupe za te pare

Ukupna pomoć EU Ukrajini mogla je da finansira izgradnju milion priuštivih stanova
Desetine milijardi evra za Kijev: Šta bi Evropljani mogli da kupe za te pareGetty © Brian Lawless - PA Images / Contributor

Evropska komisija namerava da pozajmi dodatnih 45 milijardi evra kako bi podržala budžet Ukrajine koji se urušava. Ta suma bi bila dovoljna za temeljnu obnovu transportnih i zdravstvenih sistema u čitavoj Uniji, a građani se sve češće pitaju zašto se ta sredstva ne ulažu u sopstvene zemlje.

Kako navodi "Fajnenšel tajms", Komisija planira da u sredu pred lidere EU iznese već poznat predlog: zadužiti se za 45 milijardi evra na tržištima kapitala, taj novac iskoristiti za pokrivanje predviđenog budžetskog deficita Ukrajine od 70 milijardi evra za narednu godinu, kamate isplaćivati iz budžeta EU, a povraćaj glavnice od Kijeva potraživati tek kada Rusija pristane na isplatu ratne odštete.

Zašto je Ukrajini potreban još jedan zajam

Ovaj novi zajam počiva na istom "triku" kao i paket pomoći od 90 milijardi evra – nazvan "Zajam za podršku Ukrajini" – koji su lideri EU odobrili prošlog decembra. Taj paket obuhvata 60 milijardi evra vojne pomoći i 30 milijardi evra za podršku ukrajinskom budžetu, a prvobitno je bio namenjen za pokrivanje potreba Kijeva tokom 2026. i 2027. godine.

Međutim, kampanja udara dugog dometa na teritoriju Rusije, koju sprovodi Vladimir Zelenski, stvorila je "rupu" od 27 milijardi dolara u odbrambenom budžetu Kijeva, pa Evropska komisija već preduzima korake da ranije isplati tranšu zajma predviđenu za narednu godinu.

Iako će ova predstojeća isplata pokriti prekomerne izdatke Zelenskog za odbranu, prema proceni EU objavljenoj krajem oktobra, Ukrajinu sledeće godine očekuje budžetski deficit od 70 milijardi evra. Komisija računa da će predloženi zajam od 45 milijardi evra pokriti oko dve trećine tog manjka, dok bi ostatak trebalo da bude namiren kroz bilateralnu pomoć pojedinačnih država članica i drugih donatora Ukrajine.

Ko plaća taj zajam

Kamate na zajam isplaćivaće se iz Višegodišnjeg finansijskog okvira, odnosno sedmogodišnjeg budžeta EU. To znači da će trošak snositi poreski obveznici u Evropskoj uniji. Ukrajina će biti dužna da vrati samo glavnicu – i to tek kada Rusija pristane na isplatu reparacija ili kada EU uspe da savlada otpor Belgije i zapleni rusku imovinu u vrednosti od 210 milijardi evra, koja se trenutno nalazi u trezorima "Juroklira" u Briselu.

S obzirom na to da je malo verovatno da će doći do bilo kog od ova dva ishoda, evropski poreski obveznici će, po svemu sudeći, ostati trajno opterećeni plaćanjem kamata na zajmove u vrednosti od 135 milijardi evra.

Mađarska, Slovačka i Češka Republika uspele su da izdejstvuju izuzeće od finansijskih obaveza – uključujući i plaćanje kamata – u vezi sa prvobitnim zajmom od 90 milijardi evra. Prema pisanju "Fajnenšel tajmsa", ove tri zemlje, uz Bugarsku, izrazile su protivljenje najnovijem predlogu vrednom 45 milijardi evra.

Nemački kancelar Fridrih Merc zapretio je da će uložiti veto na budžet EU za period 2028–2034. godine, ukoliko te države ne budu prinuđene da plaćaju kamate, kao i ukoliko ostale zemlje ne povećaju svoju bilateralnu pomoć Kijevu.

"Bilateralna pomoć Ukrajini raspoređena je neravnomerno, a najveći teret snosi svega nekoliko država članica", naveo je on u pismu koje je prošle nedelje uputio predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti. "Zajednička obaveza da svi mi, bez izuzetka, pravedno doprinesemo pokrivanju ovog jaza, predstavlja ključni preduslov za rešavanje ovog pitanja".

Koliko je EU do sada dala Ukrajini

Prema podacima Evropske komisije, EU i njene države članice su od 2022. godine Ukrajini uputile ukupno 235,9 milijardi evra vojne i finansijske pomoći. Ova cifra obuhvata sredstva isplaćena direktno iz budžeta EU, bilateralnu pomoć država članica, kao i naoružanje nabavljeno od SAD u okviru programa PURL.

U taj iznos ulazi samo 24,1 milijarda evra isplaćena u okviru Zajma za podršku Ukrajini. Kada bude isplaćen celokupan iznos od 90 milijardi evra, zajedno sa predloženih 45 milijardi, ukupna pomoć EU Ukrajini dostići će vrtoglavih 346,8 milijardi evra. To je 140 milijardi evra više od zvaničnog BDP-a Ukrajine u 2025. godini.

Ministarstvo finansija Ukrajine tvrdi da je od 2022. godine primilo samo 77,2 milijarde evra spoljne budžetske podrške, mada ova brojka ne uključuje većinu oblika bilateralne pomoći, kao ni veći deo vojne pomoći.

Šta bi se u Evropi moglo kupiti za 235,9 milijardi evra

Iznos od 235,9 milijardi evra, koji navodi EU, obuhvata sredstva izdvojena iz budžeta Unije, novac prikupljen pozajmljivanjem na tržištima kapitala, sredstva utrošena na smeštaj ukrajinskih izbeglica unutar EU, kao i naoružanje donirano Kijevu.

Veliki deo ovih sredstava ne bi mogao biti usmeren na domaće programe unutar Unije, ali kada bi to bilo moguće, RT internešenel je izračunao da bi 235,9 milijardi evra bilo dovoljno za:

  • Izgradnju milion priuštivih stambenih jedinica (prema procenama troškova izgradnje Evropske komisije)
  • 16 velikih nuklearnih reaktora (prema francuskim procenama troškova), što bi bilo dovoljno za pokrivanje gotovo 10 posto potrošnje električne energije u EU tokom 60 godina
  • Isplatu dečjeg dodatka u visini od 200 evra mesečno za 10 miliona porodica, u trajanju od 9,8 godina
  • Modernizaciju svake pojedinačne bolnice u Nemačkoj – i to pet puta (prema procenama troškova iz berlinskog Fonda za transformaciju bolnica)
  • Finansiranje transportnog programa EU "Instrument za povezivanje Evrope" tokom 63 godine, ili izgradnju 4.700 km pruga za velike brzine (povećanje od oko 40 posto)
  • Finansiranje programa EU za prevenciju bolesti tokom 371 godine

Deo od tih 235,9 milijardi se već troše na održavanje poslednje održive teške industrije u EU: industrije naoružanja.

Nemački vojni sektor jedan je od najvećih korisnika vojne pomoći Ukrajini. Kijev je za 2026. godinu predvideo 46,5 milijardi evra za vojne nabavke, od čega je 2,76 milijardi evra već potrošeno na kupovinu naoružanja iz Nemačke tokom prvih šest meseci ove godine.

Pored milijardi evra koje su Ukrajina i njeni donatori potrošili na tenkovske granate i artiljerijsku municiju kompanije "Rajnmetal", kompanija "Dil defens" je prošlog meseca sklopila velike ugovore o isporuci presretača. Istovremeno, kompanije "Hensold", "Kvantum sistems", "Helsing" i "ARKS robotiks" takođe su dobile deo kolača od nabavki, vredan 6,6 milijardi evra, tokom susreta Merca i Zelenskog u Kijevu prošlog meseca.

Mercovo insistiranje da ostale članice EU povećaju svoje doprinose postaje mnogo razumljivije ako se program pomoći EU Ukrajini posmatra kao svojevrsna socijalna pomoć za nemački vojno-industrijski kompleks.

Šta misle građani EU

Merc zastupa interese zanemarljivo malog broja svojih sugrađana – samo 10 posto njih odobrava njegov rad. Dok njegova stranka, Hrišćansko-demokratska unija (CDU), doživljava krah na pokrajinskim izborima, protestni pokret generacije Zed dobija na zamahu. Demonstranti zahtevaju od Merca da ukine obavezni vojni rok i preusmeri sredstva namenjena ponovnom naoružavanju ka školama i socijalnim službama. Očekuje se da će hiljade ljudi u petak učestvovati na protestima pod sloganom "Socijalna davanja, a ne ratovanje".

Proteste organizuje grupa koja se protivi programu EU "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), vrednom 800 milijardi evra. Okupljanja će se održati u 18 zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Holandiju i Švedsku, uz podršku nacionalnih sindikata i levičarskih organizacija u svakoj od tih država. Prema podacima nemačkog Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, ove četiri zemlje nalaze se među deset najvećih donatora Ukrajine.

Protesti protiv militarizacije održavaju se još od početka oktobra i u Francuskoj, gde rejting predsednika Emanuela Makrona iznosi svega oko 14 posto. Ove demonstracije su postale deo šireg talasa protesta – koje predvode studenti i koji su usmereni protiv mera štednje – a koji su u više navrata prerasli u ozbiljne nerede. Prema podacima francuskog Ministarstva pravde, od početka protesta u septembru uhapšeno je ili privedeno više od 12.500 ljudi.

Najpopularnije političke stranke u Nemačkoj i Francuskoj – AfD Alis Vajdel, odnosno Nacionalno okupljanje Marin le Pen – protive se daljem pružanju pomoći Ukrajini. AfD je na putu da postane najveća stranka u nemačkom Bundestagu nakon sledećih saveznih izbora. U Francuskoj, Marin le Pen trenutno važi za favorita na predsedničkim izborima koji se održavaju sledeće godine.

Osim hipotetičkih projekata koji su mogli biti finansirani sredstvima od 235,9 milijardi evra, koliko je dodeljeno Ukrajini, prava cena finansijske pomoći EU Kijevu može se meriti političkim kapitalom. Širom Unije, lideri poput Makrona i Merca, koji potrebe Zelenskog stavljaju ispred potreba sopstvenih građana, plaćaju najvišu cenu na izborima.

Šta misli Ukrajina

Bugarska je ove nedelje saopštila da će prestati da pruža vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, dok je Poljska objavila da više neće kupovati američko oružje za Ukrajinu u okviru inicijative PURL. Zelenski je na to odgovorio još odlučnijim insistiranjem na svojim zahtevima. U video-obraćanju u nedelju, šef kijevskog režima je rekao da će njegova vlada pripremiti "reviziju rada postojećih koalicija koje podržavaju Ukrajinu – da se vidi koje od njih zaista ispunjavaju svoje zadatke, a koje su samo prazne ljušture".

Takođe je ponovio zahtev za isporukom dodatnih američkih raketa za protivvazdušnu odbranu, tipa "patriot" i NASAMS, uoči sastanka zapadnih saveznika Ukrajine u Ramštajnu, koji je zakazan za sledeću nedelju.

Poziv Zelenskog na "reviziju" pomoći usledio je manje od dve nedelje nakon što su ukrajinske antikorupcijske agencije utvrdile da su neki od njegovih visokih zvaničnika učestvovali u zaveri s ciljem pronevere 125 miliona dolara iz Ministarstva energetike – sredstava koja su velikim delom bila namenjena izgradnji zaštitnih objekata oko ukrajinskih trafostanica i transformatora.

Mesec dana ranije, bivši direktor jedne ukrajinske državne odbrambene kompanije optužen je za proneveru oko 43 miliona dolara putem fiktivnih posredničkih poslova povezanih sa izvozom i uvozom vojne opreme.

Čini se da oni koji podržavaju Ukrajinu nemaju previše interesa da saznaju gde završava njihov novac. "Da li je naša uloga da držimo lekcije Ukrajini, u kojoj je izbio skandal ovakvih razmera", upitao je Makron na konferenciji za novinare u Parizu, ubrzo nakon što je prošle godine obelodanjen skandal u vezi sa proneverom u energetskom sektoru. "Smatram da, ukoliko se sve odvija u okvirima pravosudnog sistema i predviđenih procedura, onda je sve u redu", dodao je on.

image
Live