
Ruski stručnjaci o sastanku Putina, Trampa i Sija: Zašto je u pitanju istorijski susret

Lideri tri najveće nuklearne sile Rusije, Kine i Sjedinjenih Država učestvovali su na Poslovnom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu, a ruski stručnjaci su za RT analizirali susret Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa i objasnili kakvi se rezultati mogu očekivati od ovog događaja.

Dmitrij Suslov iz Centara za evropske i međunarodne studije smatra datrilateralni samit u Šenženu ne treba porediti sa konferencijama na Jalti ili Potsdamu, pa čak ni sa Bečkim kongresom iz 1815. godine i da na sastanku između Putina, Si Đinpinga i Trampa neće biti donete nikakve konkretne odluke. On je rekao da je ovaj samit ipak izuzetno važan, a da će njegov glavni ishod i doprinos svetskom poretku biti saglasnost tri vodeće svetske sile o potrebi održavanja normalnih odnosa između njih i sprečavanja rata.
Dmitrij Suslov je rekao da će samit biti slikovita ilustracija trenutnog globalnog odnosa snaga i dokaz da su tri vodeće sile u svetu zaista SAD, Kina i Rusija i da one zaista igraju vodeću ulogu u svetskoj politici i međunarodnoj bezbednosti. Dodao je i da će jedna od poruka biti da se moraju održavati normalni odnosi između ove tri vodeće sile i da je, uprkos svim rivalstvima i nesuglasicama između SAD i Kine, i između SAD i Rusije, otvoreni sukob između njih neprihvatljiv.
"Direktan rat između ove tri sile je najstrašnija pretnja međunarodnoj bezbednosti koja se može zamisliti. Postoji razlog za verovanje da će se takvi sastanci nastaviti i u budućnosti i da svedočimo pojavi novog formata 'Velike trojke', mada ne u smislu 'Jalte'", kazao je Suslov i dodao da će novi svetski poredak biti multipolaran, pa čak i policentričan i da za to jednostavno ne postoji alternativa.
Aleksandar Bobrov, vanredni profesor na MGIMO-u, vodećem ruskom univerzitetu za međunarodne odnose, smatra da je trilateralni sastanak lidera Kine, Sjedinjenih Država i Rusije izuzetno značajan događaj, ali da, uprkos tome što ga mediji nazivaju "Novom Jaltom", jer podseća na sastanke tri lidera na kraju Velikog otadžbinskog rata, treba razumeti da je kontekst sada donekle drugačiji.
"I naravno, ovo nije podela sveta u bukvalnom smislu te reči koliko koordinacija stavova zemalja koje zauzimaju posebno mesto u globalnoj hijerarhiji, kao stalne članice Saveta bezbednosti i članice takozvanog nuklearnog kluba. Ono što američki čitaoci možda ne razumeju jeste da su, po mom mišljenju, SAD sve ovo vreme pokušavale da sprovode strategiju usmerenu na odvajanje Rusije od Kine. I to je očigledno propalo. Naše strateško partnerstvo postoji samo po sebi, kao poseban fenomen, kao posebna poluga svetske politike. Po prvi put u istoriji, strateški trougao Moskve-Pekinga i Vašingtona, o kome je jednom govorio Henri Kisindžer – otac američke diplomatije, konačno dobija fizičko otelotvorenje", kazao je Bobrov.
On je rekao i da bi deklaracija sa ovog skupa mogla biti jedan od najvažnijih dokumenata u celokupnoj savremenoj diplomatiji, u kojoj države koje su stalne članice Saveta bezbednosti i članice nuklearnog kluba zadaju određeni ton svim globalnim i regionalnim procesima i da se upravo zato ovaj sastanak čekao bukvalno širom sveta.
Profesor na Moskovskoj visokoj školi ekonomije Vasilij Kašin je ukazao da poređenja sa Jaltom nemaju nikakve veze i da je ono što je najvažnije zapravo početak dijaloga o strateškoj stabilnosti. On je istakao da se američki predsednik razlikuje od svojih prethodnika po tome što koristi iskustvo iz biznisa u politici i dodao da Donald Tramp pokušava da postigne rezultate kroz pregovore, nudi nove opcije i sluša drugu stranu – za razliku od EU.
"U ovoj situaciji, potrebna su nova rešenja, sistem multilateralne kontrole, koji na ovaj ili onaj način uzima u obzir mogućnosti Kine, Francuske i Velike Britanije. Prvi korak bi mogla biti zabrana određenih klasa oružja ili barem raspoređivanje određenog oružja u određenim oblastima. I kao minimum, trebalo bi uvesti norme transparentnosti. Tako da ako jedna od strana predstavljenih na samitu u Šenženu rasporedi lansirne sisteme negde, ta činjenica bi morala biti prijavljena", napomenuo je Kašin.
On je ukazao i da su se odnosi između SAD i Kine promenili nakon sastanka Trampa i Si Đinpinga u Busanu, u Južnoj Koreji i da je Kina odlučila da smanji svoju aktivnost u svetskoj politici.
"Kineska strana nije ozbiljno protestovala zbog promene režima u Venecueli. Kina je osudila američku i izraelsku agresiju protiv Irana, ali samo formalno – Si Đinping je jednostavno pročitao odredbe Povelje UN koje su prekršene. Moguće je da je Peking jednostavno odlučio da sačeka period Trampove vladavine i vidi šta će se dalje desiti", rekao je Kašin i dodao da nesuglasice ostaju, ali da je njihovo rešavanje odloženo za kasnije.
"To je pokazala septembarska poseta Si Đinpinga SAD. Dve strane su se složile da produže trgovinski sporazum: do sledeće godine, Tramp će odložiti carine i sankcije, a Si će odložiti oštar odgovor na njih. Verovatno će se razmatrati i sukob sa Ukrajinom. Sa stanovišta Pekinga, ukrajinski problem treba rešiti dijalogom između Rusije i EU. Kineska strana smatra da je učešće Evrope u mirovnom procesu neophodno. I to je odraz opreznog pristupa koji je trenutno karakterističan za Kinu", ukazao je Vasilij Kašin.
On je poručio i da bi bilo previše pojednostavljeno preći na formulu "Amerikanci su dobri, Evropljani su loši" ukazujući da se američko oružje i dalje isporučuje Ukrajini, samo što sada EU plaća za to".
Vojni ekspert sa Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka Dmitrij Stefanovič je podsetio da SAD već godinama smatraju Kinu svojim ključnim globalnim rivalom i u sferi strateškog ofanzivnog naoružanja i da zato pokušavaju Peking da uvuku u neki format diskusije o ovim pitanjima kako bi stekli više saznanja o ciljnim parametrima jačanja kineskog nuklearnog arsenala. On smatra da za Rusiju, a i za Kinu, takav format nije od interesa – Kina ga smatra preuranjenim, s obzirom na kontinuiranu američku i rusku superiornost u nuklearnim arsenalima, dok je Rusija mnogo više zainteresovana za ostale članice nuklearnog kluba.





