Svet

Istorijski susret u Šendženu: Velika trojka o Ukrajini, nuklearnom oružju i svetskoj bezbednosti

Istorijski susret lidera Rusije, SAD i Kine u Šendženu otvorio je niz pitanja koja se tiču budućnosti međunarodnih odnosa i svetske bezbednosti. Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping prvi put su seli za isti pregovarački sto, razgovarali o najvećim globalnim izazovima i usaglasili zajedničko saopštenje. Šta je dogovoreno iza zatvorenih vrata, kakve su poruke upućene o Ukrajini i nuklearnom oružju i zašto je posle sastanka ponovo pomenuta Jalta
Istorijski susret u Šendženu: Velika trojka o Ukrajini, nuklearnom oružju i svetskoj bezbednostiGetty © Kremlin Press Service/Anadolu/Contributor

Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping, predsednici Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, održali su u Šendženu prvi trilateralni sastanak u istoriji odnosa tri države, na marginama 33. samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK). Razgovori su trajali oko sat i po, a u zajedničkom saopštenju, trojica lidera potvrdila su posvećenost očuvanju međunarodne bezbednosti, smanjenju nuklearnih rizika i reformisanju Ujedinjenih nacija.

Putin, Tramp i Si su, nakon istorijske trilaterale, usvojili zajedničku deklaraciju, čime je maltene i formalno okončan unipolarni svet.

Istorijskom susretu prethodili su odvojeni razgovori Putina i Trampa, koji su se sastali prvi put nakon sastanka na Aljasci, kao i američkog i kineskog predsednika. Putin i Si su sveobuhvatne bilateralne pregovore održali dan ranije.

Sastanak ruskog i američkog predsednika trajao je oko sat vremena, a Tramp je na njegovom početku izrazio zadovoljstvo zbog ponovnog susreta sa Putinom.

"Već dugi niz godina imamo odlične odnose. Dugo se poznajemo i mislim da iz ovoga može proizaći mnogo dobrih stvari", poručio je Tramp.

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je da je Putin sa sastanka izašao odlično raspoložen.

Američki predsednik je tokom odvojenog razgovora sa Si Đinpingom istakao da se zalaže za iskrene odnose Vašingtona i Pekinga, kao i da obojica žele okončanje sukoba u Ukrajini.

Nakon bilateralnih razgovora usledio je trilateralni susret u državnoj rezidenciji "Ćilinj Šandžuang". Sastanak je počeo uvodnim obraćanjima trojice predsednika, posle čega su razgovori nastavljeni iza zatvorenih vrata.

Putin je zahvalio kineskom predsedniku na organizaciji susreta i podsetio da su Rusija, Kina i SAD stalne članice Saveta bezbednosti UN, koje imaju zajedničku odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti.

"Naše zemlje imaju podudarne interese kada je reč o rešavanju regionalnih sukoba, naravno, pre svega onog u Ukrajini. O tome smo razgovarali još juče sa predsednikom Narodne Republike Kine. Danas smo tome posvetili dosta pažnje i na bilateralnom sastanku, na inicijativu predsednika SAD", naglasio je Putin.

Ruski predsednik je kao važne teme izdvojio i globalne ekonomske odnose, prehrambenu i energetsku bezbednost, borbu protiv međunarodnog terorizma i organizovanog kriminala, kao i očuvanje sistema međunarodnog prava zasnovanog na Povelji UN.

Si Đinping je ocenio da prvi trilateralni samit predstavlja prekretnicu, naglasivši da su očuvanje svetskog mira i jačanje strateške stabilnosti glavne teme razgovora. Prema njegovim rečima, kada velike sile žive u miru, mir vlada i u svetu, dok njihovi međusobni sukobi dovode do haosa.

Tramp je zahvalio domaćinu na organizaciji samita APEK-a i istakao da tri države imaju posebnu odgovornost za međunarodna dešavanja.

"Ovo je prvi trilateralni sastanak lidera Kine, Rusije i SAD, tako da današnjim sastankom zaista pišemo istoriju", poručio je američki predsednik.

Zajedničko saopštenje: Nuklearni rat ne sme biti pokrenut

Po završetku razgovora objavljeno je zajedničko saopštenje, u kojem su Putin, Tramp i Si potvrdili posvećenost održavanju strateške stabilnosti i međunarodne bezbednosti.

"Trojica šefova država ponovo su potvrdili da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da on nikada ne sme biti pokrenut. Tri zemlje će voditi dijalog kako bi smanjile nuklearne rizike i sprečile širenje nuklearnog oružja", navodi se u dokumentu koji je objavio Kremlj.

Rusija, Kina i SAD izrazile su i posvećenost reformisanju Ujedinjenih nacija, kako bi svetska organizacija efikasnije odgovarala na globalne izazove i ispunjavala svoju osnovnu misiju očuvanja mira i bezbednosti.

Trojica predsednika saglasila su se i da su princip saglasnosti država i poštovanje imuniteta državnih zvaničnika fundamentalni, kao i da Međunarodni krivični sud i slične institucije ne bi trebalo da zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja.

U ekonomskom delu saopštenja potvrđena je važnost stabilnog snabdevanja energijom, uz planove tri zemlje da povećaju proizvodnju i snabdevanje rafinisanim naftnim derivatima u korist svih država.

Na trilateralnom sastanku učestvovali su i visoki zvaničnici tri države.

Među američkim predstavnicima bili su državni sekretar Marko Rubio, ministar finansija Skot Besent, Stiv Vitkof, Džared Kušner i Stiven Miler.

Rusku delegaciju činili su, između ostalih, Sergej Lavrov, Jurij Ušakov, Anton Siluanov, Andrej Belousov i Maksim Oreškin, dok su kinesku stranu predstavljali Vang Ji, Ma Džaoksu, Cai Ći i ambasadori Kine u Rusiji i SAD.

Putin posle samita: Otvorena diskusija i pitanje Ukrajine

Obraćajući se novinarima nakon trilateralnog susreta, Putin je ocenio da je u Šendženu ispisana stranica u istoriji diplomatije i izrazio želju da se razgovori u ovom formatu nastave.

Prema njegovim rečima, diskusija je bila otvorena i slobodna, a pored pitanja međunarodne bezbednosti razgovaralo se o neširenju nuklearnog oružja, slobodi plovidbe i mogućoj reformi UN.

Govoreći o Ukrajini, ruski predsednik ponovio je da Moskva teži dugoročnom i održivom miru, ali je ocenio da sadašnje vlasti u Kijevu nemaju podsticaj da obustave borbena dejstva, jer bi okončanje sukoba podrazumevalo i održavanje izbora.

"Nismo mi počeli rat, mi pokušavamo da ga završimo", rekao je Putin, dodajući da bi ukrajinska strana trebalo da prihvati kompromise.

Osvrnuo se i na napade na Krimski most, poručivši da će biti obnovljen i najavivši značajno bolniji odgovor Rusije. Istovremeno je naglasio da Moskva želi da sačuva mogućnost za postizanje mirovnog sporazuma.

Na pitanje da li Šendžen predstavlja novu Jaltu, Putin je podsetio na značaj posleratnih dogovora i stvaranje Ujedinjenih nacija, uz ocenu da će i u sadašnjim sukobima biti neophodno priznati realnost. Dodao je da je Rusija spremna da razgovara o svojim zahtevima u oblasti evropske bezbednosti.

Ruski predsednik je istakao i da Tramp iskreno teži rešavanju međunarodnih sukoba, uključujući ukrajinski.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su trojica predsednika razgovarala o Ukrajini u kontekstu zajedničke želje da se sukob okonča.

Naveo je da na sastanku nije bilo reči o predlogu humanitarne misije u Konstantinovki, ali da Moskva očekuje veliku razmenu zarobljenika sa Ukrajinom u bliskoj budućnosti. Prema njegovim rečima, taj predlog je u završnoj fazi usaglašavanja.

Kušner je u međuvremenu najavio da će sa Vitkofom otputovati u Berlin na razgovore sa Vladimirom Zelenskim i evropskim liderima.

Na susret trojice predsednika reagovao je i zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, ocenivši da je formatom "velike trojke" potvrđena vodeća uloga Rusije, Kine i SAD u oblikovanju nove međunarodne i evropske bezbednosne arhitekture, kontroli naoružanja i rešavanju velikih regionalnih sukoba.

Medvedev je istovremeno kritikovao evropske lidere, tvrdeći da su se sami isključili iz procesa donošenja važnih međunarodnih odluka.

Samit u Šendženu održan je u okviru kineskog predsedavanja APEK-om, organizacijom koja okuplja 21 ekonomiju azijsko-pacifičkog regiona.

Među prioritetima ovogodišnjeg skupa bili su razvoj trgovine, inovacije, veštačka inteligencija i smanjivanje prepreka za poslovanje. Na plenarnoj sednici Putin je naveo da se ove godine očekuje privredni rast članica APEK-a od 4,8 odsto, što premašuje svetski prosek.

image
Live