Svet

Ursula merka unapređenje? Fon der Lajen bacila oko na mesto šefa NATO

Šefica EU navodno je ubacila svoje ime u šešir za izvor novog čelnika NATO
Ursula merka unapređenje? Fon der Lajen bacila oko na mesto šefa NATO© Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navodno će se kandidovati za novu čelnicu Severnoatlantskog saveza (NATO) i, kako prenose agencije, mogla bi da preuzme tu funkciju već u oktobru ove godine.

Očekuje se da će Jens Stoltenberg, sadašnji generalni sekretar NATO-a, završiti svoj mandat, nakon što je na toj funkciji bio skoro devet godina - produžavajući posao u tri različita navrata.

Ne postoji formalni izborni proces za novog šefa NATO-a. Savez od 30 članova privatno bira novog lidera konsenzusom.

SAD, iako vode glavnu reč u ovom izboru, obično ne postavljaju kandidata, jer američki general tradicionalno obavlja dužnost vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.

Uprkos tome što je šefica EU, Fon der Lajen čeka teška borba budući da  britanski mediji navode da će vlada Rišija Sunaka staviti veto na njen izbor zbog loših rezultata dok je bila ministar odbrane Nemačke.

Šefica EU je takođe bila pod lupom zbog skandala koji su pogodili blok. Fon der Lajen je pod istragom zbog ogromnog ugovora o vakcini protiv koronavirusa vrednog više milijardi evra koji je potpisan na vrhuncu pandemije. Navodno je razmenjivala poruke sa "Fajzerovim" izvršnim direktorom Albertom Burlom pre potpisivanja ugovora.

Shodno tome, Sunak gura svog ministra odbrane Bena Volasa kao glavnog kandidata za šefa NATO. Ako Volas uspe da pobedi Fon der Lajen, postaće prvi britanski generalni sekretar NATO-a u više od 20 godina.

Slično, nemački mediji su predvideli španskog premijera Pedra Sančeza kao drugu alternativu uz Volasa za taj posao.

U međuvremenu, estonska premijerka Kaja Kalas i kanadska ministarka finansija Kristija Friland takođe su u konkurenciji za tu funkciju. Ova druga, međutim, možda neće uspeti da uđe u konkurenciju jer nije uspela da ispuni cilj NATO-a da potroši dva procenta BDP-a na odbranu.

image