Svet

Sprem'te se, sprem'te: NATO priprema najveću vojnu vežbu od Hladnog rata

Alijansa planira da okupi 41.000 vojnika sledeće godine kako bi testirala spremnost za odbijanje eventualnog ruskog napada
Sprem'te se, sprem'te: NATO priprema najveću vojnu vežbu od Hladnog rataGetty © Omar Marques / Stringer

NATO će sledeće godine održati svoju najveću zajedničku komandnu vežbu od Hladnog rata. Biše od 40.000 vojnika okupiće se da vežba kako će Alijansa pokušati da odbije "rusku agresiju" protiv jedne od svojih članica, piše "Fajnenšel tajms".

Vežba "Steadfast defender" dolazi kao deo nastojanja NATO-a da se brzo transformiše sa odgovora na krizu u savez za borbu protiv rata, objašnjava medij.

Vežba će početi na proleće sledeće godine i očekuje se da će uključiti između 500 i 700 vazdušnih borbenih misija, više od 50 brodova i oko 41.000 vojnika, rekli su zvaničnici NATO-a. Dizajnirana da modelira potencijalne manevre protiv neprijatelja po uzoru na koaliciju koju predvodi Rusija, nazvanu Okasus za potrebe vežbe.

Vežba je takođe prva u pogledu tehničkih sposobnosti, koristeći geografske podatke iz stvarnog sveta za kreiranje scenarija za trupe.

Švedska, čiju kandidaturu za prijem u članstvo tek treba da ratifikuju Turska i Mađarska, takođe će biti uključena, čime će ukupan broj uključenih zemalja biti 32.

Vežba će se održati širom Nemačke, Poljske i Baltika u februaru i martu i predstavlja deo nove strategije obuke u kojoj će vojna Alijansa izvesti dve velike vežbe svake godine umesto jedne. NATO će takođe trenirati da se suprotstavi terorističkim pretnjama van svojih neposrednih granica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, rekao je u junu prošle godine da će Alijansa povećati svoj broj snaga visoke spremnosti sa 40.000 na "više od 300.000". To je deo istorijskog restrukturiranja bi se savez prebacio ka teškim vojnim kapacitetima za razliku od lakih i mobilnih snaga raspoređenih na Balkanu i u Avganistanu.

Nakon te izjave, lideri NATO-a su se na samitu u litvanskoj prestonici Vilnjusu u julu složili oko novih regionalnih odbrambenih planova i stvaranja takozvanih Savezničkih reakcionih snaga, multinacionalnih snaga koje mogu brzo da odgovore na pretnje.

Baltičke zemlje su bile posebno glasne u pozivanju NATO-a da ojača svoj istočni bok, dok su se trupe gomilale na beloruskoj granici. Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da će nuklearno oružje biti premešteno u Belorusiju početkom jula, iako njegovo prisustvo nije potvrđeno.

NATO je postavio multinacionalne bataljone u baltičkim državama kao branu eventualnom upadu neprijatelja. Nemačka je u junu saopštila da će trajno zadržati 4.000 vojnika u Litvaniji.

Vežbe se takođe vide kao ključni deo demonstracije Moskvi da je Alijansa spremna da se bori, rekli su zvaničnici NATO-a.

image