Svet

Građani Venecuele velikom većinom glasali za pripajanje dela sporne teritorije

Građani su glasali o predlogu da se sporna provincija Esekibo proglasi delom Venecuele, da se lokalnom stanovništvu dodeli venecuelansko državljanstvo i da se odbaci jurisdikcija Međunarodnog suda pravde u rešavanju tog spora
Građani Venecuele velikom većinom glasali za pripajanje dela sporne teritorije© Tanjug/AP Photo/Matias Delacroix

Glasači u Venecueli su na referendumu podržali predlog vlade predsednika Nikolasa Madura da zahtevaju suverenitet nad delom susedne Gvajane koji je bogat naftom i mineralima. Predlog je podržalo oko 95 odsto građana koji su izašli na glasanje, prenosi Bi-Bi-Si.

Izborna komisija je objavila da je na referendum izašlo oko 10,5 miliona glasača od oko 20 miliona koji su imali pravo glasa.

Venecuela već dugo tvrdi da je provincija Esekibo, koja pokriva oko dve trećine susedne Gvajane, ukradena kada je granica crtana pre više od sto godina, a Gvajana smatra da je referendum korak ka aneksiji.

Građani su glasali o predlogu da se sporna provincija proglasi delom Venecuele, da se lokalnom stanovništvu dodeli venecuelansko državljanstvo i da se odbaci jurisdikcija Međunarodnom sudu pravde u rešavanju tog spora.

Zvanični Karakas tvrdi da je sporni region deo Venecuele od sticanja nezavisnosti od Španije pre 200 godina, ali Gvajana uzvraća da je ta teritorija, krajem 19. veka dodeljena tadašnjoj Britanskoj Gvajani.

Spor oko teritorije Esekibo se ponovo razbuktao 2015. godine nakon otkrića nafte u moru nadomak obala ove teritorije.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro pozdravio je rezultate referenduma kao "ubedljivu pobedu pristalica pripajanja Esekiba Venecueli".

Ova oblast površine 159.500 kvadratnih kilometara čini dve trećine teritorije teritorije Gvajana i u njoj živi oko šestina stanovništva Gvajane.

Presudom međunarodnog arbitražnog suda iz 1899. godine ta teritorija je dodeljena Velikoj Britaniji, koja je u to vreme bila kolonijalna sila u Gvajani, ali poslednjih decenija venecuelanske vlasti upozoravale da je ta presuda bila nepravedna.

Godine 1966. kada je Gvajana stekla nezavisnost, Velika Britanija i Venecuela su se složile da se formira komisija sastavljena od predstavnika Gvajane i Venecuele koja će ponovo razmotriti taj teritorijalni spor, ali šest decenija kasnije rešenje nije postignuto.

Referendum je usledio nakon što je američki naftni gigant "Ekson Mobil" 2015. godine otkrio naftu u vodama kod obale Esekiba.

Međunarodni sud pravde (MSP) je Venecueli naredio da ne preduzima nikakve radnje koje bi promenile kontrolu Gvajane nad Esekibom, ali sudije nisu izričito zabranile zvaničnicima da sprovedu nedeljni referendum.

Gvajana je zatražila od suda da naredi Venecueli da obustavi delove glasanja.

Iako su praktične i pravne posledice referenduma i dalje nejasne, u komentarima koji objašnjavaju presudu od petka, predsednica MSP-a Džoan Donohju rekla je da izjave vlade Venecuele sugerišu da ona "preduzima korake u cilju sticanja kontrole nad teritorijom koja je u sporu i upravljanja njome".

"Dalje, venecuelanski vojni zvaničnici objavili su da Venecuela preduzima konkretne mere za izgradnju aerodromske piste koja će služiti kao 'logistička tačka podrške za integralni razvoj Esekiba'", rekla je ona.

image